O organizaciji

 

Otvoreni likovni pogon – OLP je neprofitna umjetnička organizacija koja djeluje na području društveno angažirane umjetnosti i demokratizacije kulture, s težištem na umjetnosti u zajednici, umjetnosti u javnom prostoru te participativnoj umjetnosti. Misija organizacije temelji se na društveno korisnoj definiciji umjetnosti. Naša umjetnička praksa njeguje istraživački pristup, proširivanje postojećih formata i kritičku refleksiju društvenih struktura, te stavlja umjetnost u funkciju razvoja demokratičnosti društva. Transdisciplinarna je i multimedijalna, te se odvija na sjecištu umjetnosti, edukacije i društveno-političkog aktivizma. Najčešće su upravo edukacijski i emancipacijski aspekti naše prakse nosivi elementi društvene angažiranosti. Projektni rad je često vaninstitucionalan i orijentiran na ciljane skupine koje u pravilu nemaju kontakt sa suvremenom umjetnošću.

Potičemo dijalog u zajednici i na licu mjesta, posvećujući se problemima od javnog i lokalnog interesa. Zalažemo se za pluralizam mišljenja i javne rasprave. Nastojimo poticati i razvijati (samo)osnaživanje sudionika/ca naših projekata, te uvažiti njihove ukuse i estetske preferencije. Nismo skloni apstrakciji i ne vjerujemo u tzv. remek-djela, nego stvaramo aktivistički pragmatično, društveno aktivno, lako razumljivo, orijentirano prema praktičnim ciljevima i uočenim potrebama zajednica i društvenih skupina u kojima, i s kojima, radimo. Isto tako, nastojimo podrobno istražiti polje rada i pridonijeti stvarnim i poželjno trajnijim promjenama društvene okoline i/ili pojedinaca/ki.

Programska orijentacija OLP-a usko je vezana uz umjetničko-aktivistički rad osnivačice organizacije, Kristine Leko, koja ranim participacijskim projektima sredinom 1990-ih predstavlja u nas rijedak primjer paralelizma s pojavom new genre public arta u SAD-u (Škola gledanja, Nagrada 30. zagrebačkog salona, 1995.), dok projektom Sir i vrhnje, 2002. godine, daje rani primjer umjetničko-istraživačkog projekta u kontinuiranom odmaku od dominantnih umjetničkih struja.

Otvoreni likovni pogon osnovale su 1997. arhitektica i dizajnerica Marijana Rajčić i likovna umjetnica Kristina Leko, surađujući na edukativnim i arhitektonsko-urbanističkim projektima. Statut organizacije utvrđuje dinamično članstvo: umjetnici/e i suradnici/e su članovi organizacije za vrijeme produkcije programa. Nakon privremene stanke, organizacija djeluje kontinuirano od 2007., kada se OLP-u pridružuje umjetnik David Smithson. Do sada je na projektima OLP-a radilo 42 suradnika/ce. 

 

>>>> BLOG ORGANIZACIJE
>>>> UMJETNIČKI POJMOVNIK JAVNOG PROSTORA
>>>> KAKO ŽIVI NAROD - IZVJEŠTAJ O PASIVNOSTI
 
 

Izbor iz programa

 

PROGRAMI MEĐUNARODNIH KONFERENCIJA, u svrhu cirkulacije znanja i umrežavanja aktera. Primjeri: Imperativ sudjelovanja, 2010., međunarodni simpozij o medijaciji suvremene umjetnosti, partneri: Umjetničko sveučilište Berlin, Goethe-Institut Hrvatska, MSU Zagreb; SPVH, 2013.-17., aktivistički projekt, demokratizacija obnovljivih izvora energije, umrežavanje kulturnih radnika/ca, umjetnika/ca i znanstvenika/ca; međunarodna konferencija, radionice, 2013.-15., MSU Zagreb. PRODUKCIJA DRUŠTVENO ANGAŽIRANIH PARTICIPACIJSKIH UMJETNIČKIH PROJEKTA U ZAJEDNICI, s jasnim političko-emancipacijskim planom rada i medijacijom kao ključnim momentom. Primjeri: Crvena Trešnjevka, 2009., Zagreb, tema gentrifikacije; Rudarska sjećanja, 2010., Labin, povijest rudarstva i radničkih pobuna; Kattenburška vrata, 2007.-10., Amsterdam, radnička povijest i povijest društvenih borbi, trajna arhitektonska intervencija, zbirka svjedočanstava; Kako živi narod – izvještaj o pasivnosti, 2016./17., projekt jedinstvenog formata koji brechtovski koncept aktivne publike primjenjuje na medij izložbe, te koji je 2016. uključio 2.400 mladih, od čega 25 moderatora/ica, u rasprave o temi ekonomije i društva. Projekt Kako živi narod predstavljen je 2017. u četiri lokalne zajednice kao edukativni program diskusija za građanstvo i učenike/ce srednjih škola o temi lokalnih ekonomsko-socijalnih problema. U diskusijama je sudjelovalo oko 1.000 mladih (Šibenik, Vis, Požega, Sisak).

 

Članovi organizacije

 

Kristina Leko  Osnivačica i voditeljica organizacije, radila na produkciji svih projekata organizacije, autorica dijela projekata koje Umjetnička organizacija Otvoreni likovni pogon producira. Akademska slikarica, multimedijalna umjetnica i filmska autorica, specijalizirala se u području participacijske umjetnosti (community art) i umjetnosti u javnom prostoru. Od 1999. pokrenula, realizirala i u partnerstvu producirala nekoliko opsežnih, katkad višegodišnjih vlastitih projekata umjetnosti u zajednici, u suradnji s različito profiliranim kulturnim i socijalnim ustanovama te često uz participaciju zakinutih socijalnih skupina, u cilju socijalne interakcije i emancipacije, u više zemalja (Hrvatska, BiH, Austrija, Mađarska, Njemačka, Češka, Nizozemska, Poljska, SAD, Italija). Od 2013. predaje na poslijediplomskom studiju na Institutu za umjetnost u kontekstu Umjetničkog sveučilišta u Berlinu (Institut für Kunst im Kontext, Universität der Künste Berlin). Supervizirala i djelomično producirala niz projekata mladih umjetnika i umjetnica. kristinaleko.net
 
Željka Miklošević  Članica organizacije, glavna savjetnica za muzeološke i muzeološko-pedagoške aspekte projektnog rada Organizacije. Surađivala je s Otvorenim likovnim pogonom kao dio užeg tima edukativno-umjetničkog projekta „Kako živi narod – izvještaj o pasivnosti“, MSU Zagreb, 2016., kada je provela opsežnu evaluaciju intervjuirajući opću publiku (građanstvo), voditelje/ice edukativnog programa te ciljane skupine, sudionike/ce programa. Diplomirala povijest umjetnosti i engleski jezik i književnost 2003., studij muzeologije 2006., te doktorirala 2014. s tezom „Muzej kao multimodalan komunikacijski sustav“ na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Znanstvena je novakinja na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Aktivno sudjeluje u strukovnim udruženjima s ciljem promicanja muzeologije kao kvalitativnog okvira muzejskih programa orijentiranih na razvijanje i unapređenje komunikacije s muzejskim korisnicima. Posjeduje veliko iskustvo u praksi i evaluaciji edukativnih muzejskih programa. Voditeljica je muzejske edukativne akcije [U]okvir[i] HMD-a 2009. godine, od 2011. Predsjednica Sekcije za muzejsku edukaciju i animaciju Muzejske udruge Istočne Hrvatske, u okviru koje vodi projekt „Muzej za sve“ posvećen osobama s invaliditetom. Članica Sekcije za muzejsku edukaciju i kulturnu akciju (CECA) Međunarodnog savjeta za muzeje (ICOM).
 
David Smithson  Član organizacije od 2007. godine, suradnik, radio na produkciji većine projekata Umjetničke organizacije Otvoreni likovni pogon, te autor dijela projekata koje organizacija producira. Studirao je arhitekturu, te je akademski kipar. Koncipirao, producirao i realizirao niz projekata umjetnosti u javnom prostoru, u Nizozemskoj, Njemačkoj i Italiji. Od 2010. u okviru organizacije aktivan u području aktivizma za dostupnost i demokratičnost obnovljivih izvora energije. U ovom programskom području organizirao je višegodišnji projekt SPVH – Solar Powered Vernacular House u sruadnji sa Muzejom suvremene umjetnosti u Zagrebu: međunarodnu konferenciju RENEWABLE ENERGY RENEWABLE CULTURE 2013. godine, te potom seriju radionica «Sustainable for whome?» 2014. godine, «The Road to Environemtal Justice» u svibnju 2015. Te «Where can we go from here?» u studenom 2015. davidsmithson.net
 
Martin Semenčić  Član organizacije od 2014. godine, suradnik na projektu „Kako živi narod – izvještaj o pasivnosti“. Diplomirao glazbenu produkciju na Middlesex University u Londonu 2003., a zatim diplomirao i magistrirao montažu na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu 2013. Od 2004. radi kao montažer zvuka i ton-majstor u Gama studiju u Zagrebu, a od 2007. djeluje kao slobodni montažer slike i zvuka te ton-majstor. Surađuje na širokom spektru filmova koji se prikazuju i osvajaju nagrade na svjetskim i domaćim festivalima i TV postajama. Član je Hrvatskog društva filmskih djelatnika (HDFD). Dobitnik je dviju Zlatnih arena za zvuk, za filmove „Pismo čaći“ i „Rakijaški dnevnik“.
 
Albin Matoshi  Savjetnik organizacije, diplomirani sociolog. Stručno se usavršavao kroz niz edukacija usmjerenih na vođenje projekata (Training on Leadership for Leaders, ProSystems International & Colorado Technical University, 2004.), na rješavanje konflikata (Trainings on Conflict Management and Cultural Identity, Kosovo Nansen Dialogue (KND), 2003.-2004.) te na upravljanje i razvoj projekata (Trainings on Public Procurement and Marketing Management, Management and Development Associates MDA, 2005.). Posjeduje preko dvanaest godina iskustva u upravljanju projektima i savjetovanju, koje je stekao radeći za različite klijente, od tvrtki koje se bave consultingom do neprofitnih međunarodnih i lokalnih organizacija, s posebnim naglaskom na područje razvoja civilnog društva. Specijalizacije: upravljanje resursima neprofitnih projekata, lobiranje, strateško planiranje, namicanje sredstava – USAID i EU fondovi, monitoring i evaluacija.
 
Kosjenka Laszlo Klemar  Tijekom 2016. zaposlena u organizaciji kao producentica projekta „Kako živi narod“ uz podršku Zaklade Kultura nova. Od 2017. Muzejska pedagoginja u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu. Diplomirana etnologinja i povjesničarka umjetnosti, doktorica humanističkih znanosti, suradnica na međunarodnom projektu IRCLAMA Međunarodnog istraživačkog centra za Kasnu antiku i rani srednji vijek Sveučilišta u Zagrebu (2006.-2008.), suradnica Pedagoškog odjela Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu tijekom 2012. godine, u okviru kojeg je organizirala i vodila niz edukativnih programa namijenjenih različitim dobnim i društvenim skupinama, uključujući osobe s intelektualnim teškoćama, štićenike/ce popravnih domova za djecu i mlade te pripadnike/ce svih vrsta marginaliziranih društvenih skupina. Autorica muzeološke koncepcije Muzeja psihijatrijske klinike Vrapče. Sudionica više stručnih i znanstvenih skupova i autorica više stručnih i znanstvenih radova.