DEMOKRATIZACIJA KULTURE SJEĆANJA

2018. -

Kristina Leko
u suradnji s građanima i građankama Šibenika i Vodica te okolice; srednjim školama: Gimnazijom Antuna Vrančića i Industrijsko-obrtničkom školom Šibenik; udrugama: Udrugom hrvatskih branitelja oboljelih od PTSP-ja Šibensko-kninske županije, Udrugom antifašističkih boraca i antifašista Šibenik; Gradskom knjižnicom Juraj Šižgorić Šibenik i Pučkim otvorenim učilištem u Vodicama, te stručnjacima za spomeničku baštinu.

 

Demokratizacija kulture sjećanja je interdisciplinarni i participacijski projekt, na kojemu će u slijedećih tri do pet godina uz umjetnicu raditi još nekoliko mlađih umjetnika/ca, a u kojem sudjeluju stručnjaci na području spomeničke baštine, akteri i aktivisti lokalnih zajednica, braniteljske i građanske udruge te svi zainteresiranih građani. Kao work in progress projekt je u 2018. godini obradio jednu lokaciju - Šibenik i Vodice, dokumentirao situaciju na terenu i poticao aktere na kritičku refleksiju, s fokusom na teme demokratizacije kulturalne produkcije i politike reprezentacije. S obzirom na naglasak na participaciji građana i građanki, fokus projektnih aktivnosti bio je na ciklusu radionica u lokalnoj zajednici s tribinomo, koji je držan u od 2. do 6. listopada 2018. u Šibeniku i Vodicama.

Svrha projekta je baviti se trenutnom bolnom točkom hrvatskog društva koristeći radionice s građanima/kama i udrugama, kako u urbanim, tako i u ruralnim sredinama, intervjue s akterima i stručnjacima/ stručnjakinjama, prikupljanje arhive spomen obilježja Domovinskog rata te Drugog svjetskog rata, sve u svrhu suočavanja s prošlošću i rekoncilijacije. Projekt se izvodi istraživački i lokalno specifično te  propituje, traži i želi pospješiti procese demokratizacije u kulturi sjećanja. 

U svibnju 2018. godine proveli smo terensko istraživanje na ovim lokacijama koje je uključivalo intervjue s pripadnicima lokalnih zajednica različitih profila, koji su u svojem individualnom ili udruženom radu imali doticaja s problemom spomenika. Iz komentara i iskustava sugovornika dalo se iščitati upravo koliko su ove, vrlo delikatne teme, podložne instrumentalizaciji od strane medija. Unatoč načelnim podjelama koje se perpetuiraju u medijskom prostoru u pogledu spomenika Drugog svjetskog rata i spomenika Domovinskog rata, naši sugovornici su velikim dijelom izrazili potrebu za objektivnijom interpretacijom povijesnih činjenica, kao i spomeničke baštine koja izrasta na tim temeljima. 

Na temelju prikupljenih podataka, strukturirali smo program rada s građanima, koji su u periodu od 2. do 6. listopada u svojim prostorima ugostili Gradska knjižnica Juraj Šižgorić u Šibeniku te Pučko otvoreno učilište u Vodicama. Program se sastojao od triju radionica i zaključne tribine, odnosno javnog razgovora na koju su bili pozvani sudinici radionica kao i svi zainteresirani građani Šibenika i Vodica. Jednodnevna radionica sa srednjoškolcima uključivala je šetnju gradom u kojoj je mapirano nekoliko spomenika različitog tipa, a uslijedila je diskusija u kojoj su učenici, podijeljeni u grupe, dali prijedloge za spomenike budućnosti i komentirali postojeće spomenike. Radionice za građanstvo održane su u dvosatnom formatu, jedna u Šibeniku, a jedna u Vodicama, gdje smo u razgovoru s građanima detektirali glavna pitanja za raspravu na tribini i u neposrednom kazivanju otkrili nekoliko lokalno specifičnih mikrotema o kojima prethodno nismo imali saznanja. 

Tendencija završne tribine bila je okupiti različite demografske skupine - učenike srednjih škola, zatim građane srednje životne dobi, te naposljetku starije stanovništvo, pretežno umirovljenike - i moderirati raspravu u kojoj bi se tema spomenika i spomeničkih praksi diskutirala iz različitih perspektiva. Cilj je bio inducirati razmjenu mišljenja i pitanja do koje inače ne bi došlo, te na taj način osnažiti svaku od skupina u pogledu sudjelovanja u društvenom prostoru vlastite lokalne zajednice i šire. Unutar ovog formata otvorili smo prostor za razgovor i slobodno iznošenje mišljenja te time posredovanu refleksiju postojećih društvenih i političkih struktura. Razgovor je pratila prezentacija foto materijala prikupljenog na terenu, koja je govornike upućivala na konkretne primjere spomeničkih praksi, a neki od njih bili su i izravni sudionici ili inicijatori pojedinih spomenika. Zahvaljujući tome imali smo narativ kreiran od zajednice za zajednicu, koji je usmjeren prvenstveno ukidanju podjela i ideologizacije spomenika. Sklonost građana ka redefiniranju spomenika i spomenicima budućnosti koji neće razjedinjavati, nego će okupljati različite demografske i socijalne skupine bila je najizraženija komponenta u ovom razgovoru. Otvorenost i spremnost na suradnju sudionika neovisno o dobnoj skupini smatramo jasnim dokazom su da ravnopravan, demokratski razgovor može uvelike pridonijeti rješavanju akutnih problema i poboljšanju kvalitete života.

Za organizaciju je to dodatni poticaj da nastavi posredovati procesu demokratizacije i osnaživanja običnog građanina za aktivno sudjelovanje u društvenom prostoru. U narednim fazama projekta nastavljamo s primjenom participativnih formata rada s građanima te im pridružujemo dokumentarnu mobilnu izložbu, kao i online arhiv projekta uz pomoć kojeg se nadamo učvrstiti zajednicu okupljenu oko Demokratizacije kulture sjećanja. U skladu s daljnjim fazama realizacije projekta, ovaj prilog bit će reaktualiziran.

 

Osnovni format rada: participacijsko-dokumentarni umjetnički projekt; projekt u zajednici. Mjesto održavanja: Gradska knjižnica Juraj Šižgorić, Šibenik, Pučko otvoreno učilište, Vodice. Koncepcija projekta i umjetničko vodstvo: Kristina Leko. Produkcija: Kristina Leko, Jozefina Ćurković. Modaliteti i formati rada: multimedijalni formati - video, fotografije, tekstovi, online arhiva projekta; participacijski formati: intervjui, radionice, tribine.

Izvještaj o provedenom programu radionica može se pronaći na >>>> linku.