KAD NE DIME TVORNIČKI DIMNJACI - UMJETNIČKI POJMOVNIK JAVNOG PROSTORA

2018. -


umjetnica: Lana Stojićević 
produkcija: Otvoreni likovni pogon
u suradnji s bivšim radnicima TEF-a Antom Baranićem, Svetoslavom Džalom i Nikolom Rakom, anonimnim bivšim radnicima ili članova njihovih obitelji te građanima i građankama Šibenika s kojima su proveden intervjui i koji su sudjelovali u performativnoj šetnji.

7. listopada na prostoru bivše Tvornice elektroda i ferolegura u Šibeniku održana je performativna šetnja pod vodstvom umjetnice Lane Stojićević pod nazivom Kad ne dime tvornički dimnjaci. Sudjelovalo je troje bivših radnika, protagonista razgovora, uz nekolicinu građana Šibenika. Svrha šetnje bilo je kreiranje alternativnog narativa temeljenog na življenom iskustvu, kao i ekonomskim, društvenim i ekološkim reperkusijama deindustrijalizacije. Performativna šetnja je zabilježena audio snimkom, koji će uskoro biti dostupan na online platformi specijaliziranoj za audio projekte u javnom prostoru (aporee.com), te predstavlja prvi korak u višegodišnjoj suradnji Lane Stojićević i OLP-a. 

Postrojenje Tvornice elektorda i ferolegura u Šibeniku (dalje: TEF) službeno je ugašeno 1994. godine, čemu je uslijedilo i teatralno rušenje tvorničkih dimnjaka, karakterističnog elementa u vizuri grada. TEF izbjegao sudbinu brojnih drugih tvornica bivše države, odnosno procese privatizacije i pretvorbe. Radnici su, stoga, u velikoj većini zbrinuti, no to se ne može reći i za samu tvornicu, čiji ostatci predstavljaju ekološki problem. Premda je danas je na jednom njegovom dijelu uređena gradska plaža Banj, teren još uvijek nije u potpunosti saniran, te se na području nalaze velike količine otpadnog materijala. S druge strane, ovaj prostor je zbog svoje atraktivnosti često osnova za planiranje Šibenika 21. stoljeća. Sraz tog amblematski postindustrijskog krajolika i komercijalnog kupališta u neposrednoj blizini predstavlja preciznu prostornu reprezentaciju transformacije grada Šibenika iz industrijskog središta u turističko odredište. Ta transformacija ostavlja posljedice u prostornom uređenju grada, ali i u svakodnevici stanovništva.

To su bila polazišta za umjetničko istraživanje Lane Stojićević. Značajan utjecaj na Lanin interes za ovu temu imala je i činjenica da umjetnica posjeduje autobiografsko iskustvo odrastanja u neposrednoj blizini tvornice, pa je bila u neposrednom kontaktu s okolišem tvornice, a dodatno ju je potaknula činjenica da industrijska povijest postupno isparava iz kolektivne memorije, a ni posljedice deindustrijalizacije nisu na valjan način artikulirane niti sanirane. U svojem je radu upriličila eksperimentalnu šetnju na terenu tvornice, sada gotovo potpuno opustjelom i prekrivenom nesaniranim otpadnim materijalima, s ciljem prikupljanja iskustava i sjećanja bivših radnika na život i rad u tvornici, ali i sudjelovanja svih zainteresiranih građana Šibenčana i Šibenčanki. Razgovor se vodio o temama radnog kolektiva te tvorničkih novinama koje su bile sredstvo informiranja radnika o aktualnim zbivanjima, ali su imale i ulogu afirmiranja radnih rezultata te značaja kolektivnog; procesu rada, radnoj disciplini, ekologiji proizvodnje. Također, radnici su izveli neku vrstu rekonstrukcije prostornih obrisa tvorničkih pogona. Na temelju njihovih uputa vizualizirali smo nestale građevine i podsjetili se na rušenje dimnjaka, koje je za naše sugovornike bilo emocionalno iskustvo. Prema kraju šetnje, bavili smo se temom zatvaranja tvornice i zbrinjavanja radnika. Posljednji dio druženja i razgovora smjestio se, simbolički, na prostoru nekadašnjeg tvorničkog restorana, od kojeg je sada preostao tek jedan zid. Tamo nas je dočekala 'tvornička spiza’ uz koju smo nastavili razgovor.

Cilj je rada aktiviranje zajednice oko veoma bitne, a lokalno većinom zanemarene teme, i to kroz prikupljanje autentičnog sadržaja koji proizlazi isključivo iz direktne komunikacije sa sudionicima in situ. 

Ovo je prva faza višegodišnjeg projekta u suradnji s umjetnicom Lanom Stojićević na temu šibenske industrijske povijesti. Sva građa prikupljena tijekom ovog performativnog rada, kao i cjelokupnog istraživačkog procesa umjetnice (arhivska građa, ekstenzivni intervjui) bit će podloga za naredne faze koje nas očekuju u 2019. godini. Ovaj umjetnički rad realiziran je unutar mentorskog procesa u okviru projekta Umjetnički pojmovnik javnog prostora, koji u 2018. godini ima potporu Ministarstva kulture RH, Zaklade Kultura nova i Ureda za kulturu Grada Zagreba. 

 

Osnovni format rada: participacijski umjetnički projekt; umjetničko istraživanje; projekt u zajednici. Mjesto održavanja: javni prostor grada Šibenika. Autorica: Lana Stojićević. Koncepcija projekta Umjetnički pojmovnik javnog prostora i umjetničko vodstvo: Kristina Leko. Mentori na projektu: Kristina Leko, Božidar Jurjević. Produkcija: Otvoreni likovni pogon. Fotografska dokumentacija: Goran Radošević, Lana Stojićević, Jure Živković. Audio dokumentacija: Darko Škrobonja. Modaliteti i formati rada: eksperimentalni participativni formati - performativna šetnja s razgovorom, mapiranje prostora izvedbe; multimedijalni formati - fotografska, audio i video dokumentacija projekta.

Izvještaj o realizaciji projekta može se naći na >>>> linku.