Laboratorij Gajnice / 2020

Program pokrenut kao obrazovni laboratorij za umjetnost u zajednici u gradskoj četvrti Podsused-Vrapče, prve je godine proveden u naselju Gajnice, upravnom i kulturnom središtu četvrti. Naselje izgrađeno najvećim dijelom od 1950-tih do 1980-tih, pravokutnog rastera s blokovima zgrada organiziranima oko velikoga parka, prema zadnjim dostupnim podacima iz 2011. brojalo je gotovo 9.000 stanovnika.

Prvi, istraživački dio programa bio je posvećen povijesti naselja, onako kako ju poznaju mještani i kako je obrađena u znanstvenoj literaturi. Mještani su…

>>>>>>>

Prilog za povijest demokratizacije umjetnosti u Hrvatskoj

Maša Štrbac

Demokratizacija umjetnosti nije u Hrvatskoj nova pojava – ona se u različitim oblicima i s više ili manje uspjeha provodila u vrijeme SFRJ kao dio samoupravljanja u kulturi i kroz poticanje kulturnog amaterizma. Ovaj tekst posvećen je knjizi Branke Hlevnjak „Umjetnost naša svagdašnja ili Design&Art“ (izd. ULUPUH, Zagreb, 2019.), odnosno dijelu knjige u kojem je okupila nekoliko tekstova objavljenih sredinom 80-tih godina 20. stoljeća, pod naslovom Doba kada su zagrebački izlozi postajali galerije ili…

>>>>>>>

Kad ne dime tvornički dimnjaci - TEF

Maša Štrbac

Autorske novine Lane Stojićević nastavak su njezina umjetničko-istraživačkog projekta o Tvornici elektroda i ferolegura (TEF) u Šibeniku. Tvornica pripada nizu industrijskih postrojenja u Hrvatskoj koja su od 1990-ih naovamo ugašena ili su prestala raditi. Taj val deindustrijalizacije zemlje nije prošao neopaženo i sve je više u fokusu javnosti, dijelom zbog nekoliko vrijednih umjetničkih projekata[i] koji su mu posvećeni i koji su u napuštenim halama pronašli povod za tematiziranje društvenih mijena, a…

>>>>>>>

Demokratizacija kulture sjećenja - Intencije i kontekst projekta

Jozefina Ćurković, uz mentorstvo Kristine Leko

Demokratizacija kulture sjećanja novi je cross-over projekt Kristine Leko i suradnika/ca. Radi se o interdisciplinarnom i participacijskom projektu, na kojemu će u slijedećih tri do pet godina uz umjetnicu raditi još nekoliko mlađih umjetnika/ca, a u koji će biti uključeni i stručnjaci na području spomeničke baštine, akteri i aktivisti lokalnih zajednica, braniteljske i građanske udruge te svi zainteresiranih građani. Svrha projekta je baviti se trenutnom bolnom točkom hrvatskog društva koristeći…

>>>>>>>

HODALI SU, HODAT ĆE: PREDGOVOR

Jozefina Ćurković, studeni 2018.

Izložba Hodali su, hodat će rezultat je višemjesečne suradnje umjetnice Ene Janković i Otvorenog likovnog pogona, nastala na temelju kontinuirane interakcije umjetnice s prolaznicima i građanima. Ona je kroz srpanj i kolovoz 2018. godine boravila u javnom prostoru grada Osijeka razgovarajući s prolaznicima koji imaju iskustva s migracijama i pažljivo prikupljajući građu za izložbu - iznošene cipele i s njima povezane priče i iskustva. Akcija u javnom prostoru dočekana je s oprezom;…

>>>>>>>

O DEMOKRATIZACIJI KULTURE SJEĆANJA IZ PERSPEKTIVE MLADIH

MAJA FLAJSIG, listopad 2018.

Narativi dominatnih politika sjećanja koje se mijenjaju sukladno s aktualnom političkom situacijom gotovo su svakodnevno prisutni u medijima. Njihov cilj je, sukladno svom modusu operandi, oblikovanje mišljenja budućih naraštaja i generacija. Kako politolog Jan Werner Müller navodi u svom djelu "Memory and Power in Post-War Europe", sjećanje može biti shvaćeno kao simbolička moć koja se može koristiti kako bi poduprla različite diskurse i teze koji nastoje postati dominantni i legitimni, ali je…

>>>>>>>

Što mi je činiti?

ETIKA ZA UMJETNIKE I UMJETNICE U 12 KRATKIH PRAVILA, Kristina Leko, 2004. 

PRAVILO 1 Svojom umjetnošću/ radom/ bavljenjem uspostavi, obogati i oblikuj javnu rasporavu/ razumijevanje/ komunikaciju od javnog interesa među stvarnim ljudima u svojoj okolini. (Društvena definicija slobodne i lijepe umjetnosti.) PRAVILO 2  Svojim umjetničkim djelom/ radom/ bavljenjem pronađi i dotakni teme i probleme, koji su na licu mjesta korisni, relevanti i od značaja, tj. od javnog zanimanja/ interesa. (Negacija apstraktne umjetnosti. Za dokumentarizam.)  PRAVILO 3 Obogati javnu raspravu, tako…

>>>>>>>

Izvadak iz Statuta Organizacije

Osnivačice: Mirjana Rajčić i Kristina Leko, 02. travnja 1997. 

Članak 6. Programsko usmjerenje. Širenje i promidžba likovne kulture u različitim njenim vidovima krajnji je cilj organizacije i svih njezinih djelatnosti. Razlog tomu je narav suvremene civilizacije u kojoj prevladava fenomen vizuelnoga tj. slike, te istodobna vrlo niska opća razina likovne pismenosti. Stoga će prganizacija brinuti o razmjeni iskustava između likovnih i drugih stručnjaka, te širenju likovne psimenosti i kulture kroz temeljno likovno usmjerene radionice, seminare predavanja,…

>>>>>>>