Protokol
U tekstu Protokol (1990.) François Hers opisao je, točnije rečeno propisao, uloge i odgovornosti sudionika/ca modela Novih naručitelja pri realizaciji umjetničkog projekta po tom modelu. Poštovanje Protokola uvjet je da određena inicijativa ili organizacija može postati dijelom mreže Novih naručitelja.
Protokol*
Ovaj Protokol nudi svim osobama civilnog društva koje to žele, bez iznimke, bilo gdje, samostalno ili u suradnji s drugima, mogućnost da preuzmu odgovornost za narudžbu umjetničkog djela nekog umjetnika. Na pojedincu stavljenom u ulogu naručitelja…
>>>>>>>
Osvrt na situaciju umjetnosti u javnom prostoru u Hrvatskoj
(iz Elaborata "Novi naručitelji u Hrvatskoj", OLP, Zagreb, 2022., poglavlje 5.1.)
U okvirima europske povijesti, nakon francuske građanske revolucije, funkcija javnosti i javnog prostora neizostavno je povezana s demokratizacijom društva (76), a demokratizacija kulture i umjetnosti dio je tog šireg procesa. Demokratizaciju kulture i umjetnosti možemo dijagnosticirati na temelju (reprezentativnih) artefakta i zbivanja u javnom prostoru s jedne strane te na temelju socijalne uključivosti kulturno-umjetničke produkcije s druge strane, kroz analizu aktera/ica i publike.
Promišljanje demokratizacije…
>>>>>>>
Gornji Stenjevec - narativi mjesta
Maša Štrbac, tekst uz istoimeni program organizacije
Gornji Stenjevec je staro prigorsko naselje u zagrebačkoj četvrti Podsused-Vrapče, u čijem su podnožju sredinom 20. stoljeća podignute Gajnice. Novo naselje preuzelo je niz upravnih i obrazovnih funkcija za širi prostor te, u široj percepciji, postalo sinonimom za ovaj dio grada dok je Gornji Stenjevec, kao i susjedna naselja, pomalo istisnut iz javnog diskursa. Ovim programom poželjela sam usmjeriti pažnju na Gornji Stenjevec i njegovu dugu povijest,…
>>>>>>>
Dragana Jurišić: Srdce neda spavat - Ivana Brlić Mažuranić
Hana Katanić
„Moje me je razmišljanje rano dovelo do zaključka da se spisateljstvo ne slaže s dužnostima ženskim. Ova borba među jakom željom za pisanjem i među ovim (ispravnim ili neispravnim) čuvstvom dužnosti, podvezivala je do pred petnaest godina sasvim moj javni spisateljski rad.” (Ivana Brlić Mažuranić, Autobiografija, 1916.)i
Ivana Brlić Mažuranić jedna je od najznačajnijih hrvatskih spisateljica koju pamtimo po nizu poučnih priča za djecu. Čudesni i zastrašujući svjetovi izlazili su iz pera u…
>>>>>>>
WAS IST KUNST, HERR PFEIFFER?
Branko Cerovac
(tekst je napisan kao predgovor performansu Nebojše Vukovića "Slavonski anarhizam" kojeg je autor izveo 14. kolovoza 2021. godine u oboru jedne farme svinja u Slavoniji, kao dio programa Umjetnički pojmovnik javnog prostora).
U posljednjih dvadesetak godina, točnije – pola stoljeća, od Beuysova gostovanja/nastupa u Jugoslaviji (Raša Todosijević!) odnosno od Beuysovih projekata, radova u smislu „Social – Sculpturing“ na „Documenta“ u Kasselu ranih 70-ih, cijela plejada domaćih…
>>>>>>>
Lume cara âj âm njenčim - Svijet je predamnom / 2021
Hana Katanić
U tjednu nakon završetka nastave, mješovita grupa učenika/ca osmih razreda (Roma i ne-Roma) iz OŠ Tomaša Goričanca u Maloj Subotici sudjelovala je na petodnevnoj radionici filma. Radionica se održavala od 21.6. do 25.6.2021., a sastojala se od upoznavanja učenika/ca sa procesom snimanja filma - od dubinske razrade likova, scenografije, režije, snimanja profesionalnom kamerom, glume, pa sve do montaže. Projekt je osmišljen u dijalogu s članovima i članicama udruge RomHR (Romska organizacija mladih Hrvatske). Snimanje…
>>>>>>>
Laboratorij Gajnice / 2020
Maša Štrbac
Program pokrenut kao obrazovni laboratorij za umjetnost u zajednici u gradskoj četvrti Podsused-Vrapče, prve je godine proveden u naselju Gajnice, upravnom i kulturnom središtu četvrti. Naselje izgrađeno najvećim dijelom od 1950-tih do 1980-tih, pravokutnog rastera s blokovima zgrada organiziranima oko velikoga parka, prema zadnjim dostupnim podacima iz 2011. brojalo je gotovo 9.000 stanovnika.
Prvi, istraživački dio programa bio je posvećen povijesti naselja, onako kako ju poznaju mještani i kako je obrađena u znanstvenoj literaturi. Mještani…
>>>>>>>
Prilog za povijest demokratizacije umjetnosti u Hrvatskoj
Maša Štrbac
Demokratizacija umjetnosti nije u Hrvatskoj nova pojava – ona se u različitim oblicima i s više ili manje uspjeha provodila u vrijeme SFRJ kao dio samoupravljanja u kulturi i kroz poticanje kulturnog amaterizma. Ovaj tekst posvećen je knjizi Branke Hlevnjak „Umjetnost naša svagdašnja ili Design&Art“ (izd. ULUPUH, Zagreb, 2019.), odnosno dijelu knjige u kojem je okupila nekoliko tekstova objavljenih sredinom 80-tih godina 20. stoljeća, pod naslovom Doba kada su zagrebački izlozi postajali galerije ili…
>>>>>>>
Kad ne dime tvornički dimnjaci - TEF
Maša Štrbac
Autorske novine Lane Stojićević nastavak su njezina umjetničko-istraživačkog projekta o Tvornici elektroda i ferolegura (TEF) u Šibeniku. Tvornica pripada nizu industrijskih postrojenja u Hrvatskoj koja su od 1990-ih naovamo ugašena ili su prestala raditi. Taj val deindustrijalizacije zemlje nije prošao neopaženo i sve je više u fokusu javnosti, dijelom zbog nekoliko vrijednih umjetničkih projekata[i] koji su mu posvećeni i koji su u napuštenim halama pronašli povod za tematiziranje društvenih mijena, a…
>>>>>>>
Demokratizacija kulture sjećenja - Intencije i kontekst projekta
Jozefina Ćurković, uz mentorstvo Kristine Leko
Demokratizacija kulture sjećanja novi je cross-over projekt Kristine Leko i suradnika/ca. Radi se o interdisciplinarnom i participacijskom projektu, na kojemu će u slijedećih tri do pet godina uz umjetnicu raditi još nekoliko mlađih umjetnika/ca, a u koji će biti uključeni i stručnjaci na području spomeničke baštine, akteri i aktivisti lokalnih zajednica, braniteljske i građanske udruge te svi zainteresiranih građani. Svrha projekta je baviti se trenutnom bolnom točkom hrvatskog društva koristeći…
>>>>>>>
HODALI SU, HODAT ĆE: PREDGOVOR
Jozefina Ćurković, studeni 2018.
Izložba Hodali su, hodat će rezultat je višemjesečne suradnje umjetnice Ene Janković i Otvorenog likovnog pogona, nastala na temelju kontinuirane interakcije umjetnice s prolaznicima i građanima. Ona je kroz srpanj i kolovoz 2018. godine boravila u javnom prostoru grada Osijeka razgovarajući s prolaznicima koji imaju iskustva s migracijama i pažljivo prikupljajući građu za izložbu - iznošene cipele i s njima povezane priče i iskustva. Akcija u javnom prostoru dočekana je s oprezom;…
>>>>>>>
O DEMOKRATIZACIJI KULTURE SJEĆANJA IZ PERSPEKTIVE MLADIH
MAJA FLAJSIG, listopad 2018.
Narativi dominatnih politika sjećanja koje se mijenjaju sukladno s aktualnom političkom situacijom gotovo su svakodnevno prisutni u medijima. Njihov cilj je, sukladno svom modusu operandi, oblikovanje mišljenja budućih naraštaja i generacija. Kako politolog Jan Werner Müller navodi u svom djelu "Memory and Power in Post-War Europe", sjećanje može biti shvaćeno kao simbolička moć koja se može koristiti kako bi poduprla različite diskurse i teze koji nastoje postati dominantni i legitimni, ali je…
>>>>>>>
Što mi je činiti?
ETIKA ZA UMJETNIKE I UMJETNICE U 12 KRATKIH PRAVILA, Kristina Leko, 2004.
PRAVILO 1 Svojom umjetnošću/ radom/ bavljenjem uspostavi, obogati i oblikuj javnu rasporavu/ razumijevanje/ komunikaciju od javnog interesa među stvarnim ljudima u svojoj okolini. (Društvena definicija slobodne i lijepe umjetnosti.) PRAVILO 2 Svojim umjetničkim djelom/ radom/ bavljenjem pronađi i dotakni teme i probleme, koji su na licu mjesta korisni, relevanti i od značaja, tj. od javnog zanimanja/ interesa. (Negacija apstraktne umjetnosti. Za dokumentarizam.) PRAVILO 3 Obogati javnu raspravu, tako…
>>>>>>>
Izvadak iz Statuta Organizacije
Osnivačice: Mirjana Rajčić i Kristina Leko, 02. travnja 1997.
Članak 6. Programsko usmjerenje. Širenje i promidžba likovne kulture u različitim njenim vidovima krajnji je cilj organizacije i svih njezinih djelatnosti. Razlog tomu je narav suvremene civilizacije u kojoj prevladava fenomen vizuelnoga tj. slike, te istodobna vrlo niska opća razina likovne pismenosti. Stoga će prganizacija brinuti o razmjeni iskustava između likovnih i drugih stručnjaka, te širenju likovne psimenosti i kulture kroz temeljno likovno usmjerene radionice, seminare predavanja,…
>>>>>>>
U tekstu Protokol (1990.) François Hers opisao je, točnije rečeno propisao, uloge i odgovornosti sudionika/ca modela Novih naručitelja pri realizaciji umjetničkog projekta po tom modelu. Poštovanje Protokola uvjet je da određena inicijativa ili organizacija može postati dijelom mreže Novih naručitelja.
Protokol*
Ovaj Protokol nudi svim osobama civilnog društva koje to žele, bez iznimke, bilo gdje, samostalno ili u suradnji s drugima, mogućnost da preuzmu odgovornost za narudžbu umjetničkog djela nekog umjetnika. Na pojedincu stavljenom u ulogu naručitelja…
>>>>>>>
Osvrt na situaciju umjetnosti u javnom prostoru u Hrvatskoj
(iz Elaborata "Novi naručitelji u Hrvatskoj", OLP, Zagreb, 2022., poglavlje 5.1.)
U okvirima europske povijesti, nakon francuske građanske revolucije, funkcija javnosti i javnog prostora neizostavno je povezana s demokratizacijom društva (76), a demokratizacija kulture i umjetnosti dio je tog šireg procesa. Demokratizaciju kulture i umjetnosti možemo dijagnosticirati na temelju (reprezentativnih) artefakta i zbivanja u javnom prostoru s jedne strane te na temelju socijalne uključivosti kulturno-umjetničke produkcije s druge strane, kroz analizu aktera/ica i publike.
Promišljanje demokratizacije…
>>>>>>>
Gornji Stenjevec - narativi mjesta
Maša Štrbac, tekst uz istoimeni program organizacije
Gornji Stenjevec je staro prigorsko naselje u zagrebačkoj četvrti Podsused-Vrapče, u čijem su podnožju sredinom 20. stoljeća podignute Gajnice. Novo naselje preuzelo je niz upravnih i obrazovnih funkcija za širi prostor te, u široj percepciji, postalo sinonimom za ovaj dio grada dok je Gornji Stenjevec, kao i susjedna naselja, pomalo istisnut iz javnog diskursa. Ovim programom poželjela sam usmjeriti pažnju na Gornji Stenjevec i njegovu dugu povijest,…
>>>>>>>
Dragana Jurišić: Srdce neda spavat - Ivana Brlić Mažuranić
Hana Katanić
„Moje me je razmišljanje rano dovelo do zaključka da se spisateljstvo ne slaže s dužnostima ženskim. Ova borba među jakom željom za pisanjem i među ovim (ispravnim ili neispravnim) čuvstvom dužnosti, podvezivala je do pred petnaest godina sasvim moj javni spisateljski rad.” (Ivana Brlić Mažuranić, Autobiografija, 1916.)i
Ivana Brlić Mažuranić jedna je od najznačajnijih hrvatskih spisateljica koju pamtimo po nizu poučnih priča za djecu. Čudesni i zastrašujući svjetovi izlazili su iz pera u…
>>>>>>>
WAS IST KUNST, HERR PFEIFFER?
Branko Cerovac
(tekst je napisan kao predgovor performansu Nebojše Vukovića "Slavonski anarhizam" kojeg je autor izveo 14. kolovoza 2021. godine u oboru jedne farme svinja u Slavoniji, kao dio programa Umjetnički pojmovnik javnog prostora).
U posljednjih dvadesetak godina, točnije – pola stoljeća, od Beuysova gostovanja/nastupa u Jugoslaviji (Raša Todosijević!) odnosno od Beuysovih projekata, radova u smislu „Social – Sculpturing“ na „Documenta“ u Kasselu ranih 70-ih, cijela plejada domaćih…
>>>>>>>
Lume cara âj âm njenčim - Svijet je predamnom / 2021
Hana Katanić
U tjednu nakon završetka nastave, mješovita grupa učenika/ca osmih razreda (Roma i ne-Roma) iz OŠ Tomaša Goričanca u Maloj Subotici sudjelovala je na petodnevnoj radionici filma. Radionica se održavala od 21.6. do 25.6.2021., a sastojala se od upoznavanja učenika/ca sa procesom snimanja filma - od dubinske razrade likova, scenografije, režije, snimanja profesionalnom kamerom, glume, pa sve do montaže. Projekt je osmišljen u dijalogu s članovima i članicama udruge RomHR (Romska organizacija mladih Hrvatske). Snimanje…
>>>>>>>
Laboratorij Gajnice / 2020
Maša Štrbac
Program pokrenut kao obrazovni laboratorij za umjetnost u zajednici u gradskoj četvrti Podsused-Vrapče, prve je godine proveden u naselju Gajnice, upravnom i kulturnom središtu četvrti. Naselje izgrađeno najvećim dijelom od 1950-tih do 1980-tih, pravokutnog rastera s blokovima zgrada organiziranima oko velikoga parka, prema zadnjim dostupnim podacima iz 2011. brojalo je gotovo 9.000 stanovnika.
Prvi, istraživački dio programa bio je posvećen povijesti naselja, onako kako ju poznaju mještani i kako je obrađena u znanstvenoj literaturi. Mještani…
>>>>>>>
Prilog za povijest demokratizacije umjetnosti u Hrvatskoj
Maša Štrbac
Demokratizacija umjetnosti nije u Hrvatskoj nova pojava – ona se u različitim oblicima i s više ili manje uspjeha provodila u vrijeme SFRJ kao dio samoupravljanja u kulturi i kroz poticanje kulturnog amaterizma. Ovaj tekst posvećen je knjizi Branke Hlevnjak „Umjetnost naša svagdašnja ili Design&Art“ (izd. ULUPUH, Zagreb, 2019.), odnosno dijelu knjige u kojem je okupila nekoliko tekstova objavljenih sredinom 80-tih godina 20. stoljeća, pod naslovom Doba kada su zagrebački izlozi postajali galerije ili…
>>>>>>>
Kad ne dime tvornički dimnjaci - TEF
Maša Štrbac
Autorske novine Lane Stojićević nastavak su njezina umjetničko-istraživačkog projekta o Tvornici elektroda i ferolegura (TEF) u Šibeniku. Tvornica pripada nizu industrijskih postrojenja u Hrvatskoj koja su od 1990-ih naovamo ugašena ili su prestala raditi. Taj val deindustrijalizacije zemlje nije prošao neopaženo i sve je više u fokusu javnosti, dijelom zbog nekoliko vrijednih umjetničkih projekata[i] koji su mu posvećeni i koji su u napuštenim halama pronašli povod za tematiziranje društvenih mijena, a…
>>>>>>>
Demokratizacija kulture sjećenja - Intencije i kontekst projekta
Jozefina Ćurković, uz mentorstvo Kristine Leko
Demokratizacija kulture sjećanja novi je cross-over projekt Kristine Leko i suradnika/ca. Radi se o interdisciplinarnom i participacijskom projektu, na kojemu će u slijedećih tri do pet godina uz umjetnicu raditi još nekoliko mlađih umjetnika/ca, a u koji će biti uključeni i stručnjaci na području spomeničke baštine, akteri i aktivisti lokalnih zajednica, braniteljske i građanske udruge te svi zainteresiranih građani. Svrha projekta je baviti se trenutnom bolnom točkom hrvatskog društva koristeći…
>>>>>>>
HODALI SU, HODAT ĆE: PREDGOVOR
Jozefina Ćurković, studeni 2018.
Izložba Hodali su, hodat će rezultat je višemjesečne suradnje umjetnice Ene Janković i Otvorenog likovnog pogona, nastala na temelju kontinuirane interakcije umjetnice s prolaznicima i građanima. Ona je kroz srpanj i kolovoz 2018. godine boravila u javnom prostoru grada Osijeka razgovarajući s prolaznicima koji imaju iskustva s migracijama i pažljivo prikupljajući građu za izložbu - iznošene cipele i s njima povezane priče i iskustva. Akcija u javnom prostoru dočekana je s oprezom;…
>>>>>>>
O DEMOKRATIZACIJI KULTURE SJEĆANJA IZ PERSPEKTIVE MLADIH
MAJA FLAJSIG, listopad 2018.
Narativi dominatnih politika sjećanja koje se mijenjaju sukladno s aktualnom političkom situacijom gotovo su svakodnevno prisutni u medijima. Njihov cilj je, sukladno svom modusu operandi, oblikovanje mišljenja budućih naraštaja i generacija. Kako politolog Jan Werner Müller navodi u svom djelu "Memory and Power in Post-War Europe", sjećanje može biti shvaćeno kao simbolička moć koja se može koristiti kako bi poduprla različite diskurse i teze koji nastoje postati dominantni i legitimni, ali je…
>>>>>>>
Što mi je činiti?
ETIKA ZA UMJETNIKE I UMJETNICE U 12 KRATKIH PRAVILA, Kristina Leko, 2004.
PRAVILO 1 Svojom umjetnošću/ radom/ bavljenjem uspostavi, obogati i oblikuj javnu rasporavu/ razumijevanje/ komunikaciju od javnog interesa među stvarnim ljudima u svojoj okolini. (Društvena definicija slobodne i lijepe umjetnosti.) PRAVILO 2 Svojim umjetničkim djelom/ radom/ bavljenjem pronađi i dotakni teme i probleme, koji su na licu mjesta korisni, relevanti i od značaja, tj. od javnog zanimanja/ interesa. (Negacija apstraktne umjetnosti. Za dokumentarizam.) PRAVILO 3 Obogati javnu raspravu, tako…
>>>>>>>
Izvadak iz Statuta Organizacije
Osnivačice: Mirjana Rajčić i Kristina Leko, 02. travnja 1997.
Članak 6. Programsko usmjerenje. Širenje i promidžba likovne kulture u različitim njenim vidovima krajnji je cilj organizacije i svih njezinih djelatnosti. Razlog tomu je narav suvremene civilizacije u kojoj prevladava fenomen vizuelnoga tj. slike, te istodobna vrlo niska opća razina likovne pismenosti. Stoga će prganizacija brinuti o razmjeni iskustava između likovnih i drugih stručnjaka, te širenju likovne psimenosti i kulture kroz temeljno likovno usmjerene radionice, seminare predavanja,…
>>>>>>>
(iz Elaborata "Novi naručitelji u Hrvatskoj", OLP, Zagreb, 2022., poglavlje 5.1.)
U okvirima europske povijesti, nakon francuske građanske revolucije, funkcija javnosti i javnog prostora neizostavno je povezana s demokratizacijom društva (76), a demokratizacija kulture i umjetnosti dio je tog šireg procesa. Demokratizaciju kulture i umjetnosti možemo dijagnosticirati na temelju (reprezentativnih) artefakta i zbivanja u javnom prostoru s jedne strane te na temelju socijalne uključivosti kulturno-umjetničke produkcije s druge strane, kroz analizu aktera/ica i publike.
Promišljanje demokratizacije…
>>>>>>>
Gornji Stenjevec - narativi mjesta
Maša Štrbac, tekst uz istoimeni program organizacije
Gornji Stenjevec je staro prigorsko naselje u zagrebačkoj četvrti Podsused-Vrapče, u čijem su podnožju sredinom 20. stoljeća podignute Gajnice. Novo naselje preuzelo je niz upravnih i obrazovnih funkcija za širi prostor te, u široj percepciji, postalo sinonimom za ovaj dio grada dok je Gornji Stenjevec, kao i susjedna naselja, pomalo istisnut iz javnog diskursa. Ovim programom poželjela sam usmjeriti pažnju na Gornji Stenjevec i njegovu dugu povijest,…
>>>>>>>
Dragana Jurišić: Srdce neda spavat - Ivana Brlić Mažuranić
Hana Katanić
„Moje me je razmišljanje rano dovelo do zaključka da se spisateljstvo ne slaže s dužnostima ženskim. Ova borba među jakom željom za pisanjem i među ovim (ispravnim ili neispravnim) čuvstvom dužnosti, podvezivala je do pred petnaest godina sasvim moj javni spisateljski rad.” (Ivana Brlić Mažuranić, Autobiografija, 1916.)i
Ivana Brlić Mažuranić jedna je od najznačajnijih hrvatskih spisateljica koju pamtimo po nizu poučnih priča za djecu. Čudesni i zastrašujući svjetovi izlazili su iz pera u…
>>>>>>>
WAS IST KUNST, HERR PFEIFFER?
Branko Cerovac
(tekst je napisan kao predgovor performansu Nebojše Vukovića "Slavonski anarhizam" kojeg je autor izveo 14. kolovoza 2021. godine u oboru jedne farme svinja u Slavoniji, kao dio programa Umjetnički pojmovnik javnog prostora).
U posljednjih dvadesetak godina, točnije – pola stoljeća, od Beuysova gostovanja/nastupa u Jugoslaviji (Raša Todosijević!) odnosno od Beuysovih projekata, radova u smislu „Social – Sculpturing“ na „Documenta“ u Kasselu ranih 70-ih, cijela plejada domaćih…
>>>>>>>
Lume cara âj âm njenčim - Svijet je predamnom / 2021
Hana Katanić
U tjednu nakon završetka nastave, mješovita grupa učenika/ca osmih razreda (Roma i ne-Roma) iz OŠ Tomaša Goričanca u Maloj Subotici sudjelovala je na petodnevnoj radionici filma. Radionica se održavala od 21.6. do 25.6.2021., a sastojala se od upoznavanja učenika/ca sa procesom snimanja filma - od dubinske razrade likova, scenografije, režije, snimanja profesionalnom kamerom, glume, pa sve do montaže. Projekt je osmišljen u dijalogu s članovima i članicama udruge RomHR (Romska organizacija mladih Hrvatske). Snimanje…
>>>>>>>
Laboratorij Gajnice / 2020
Maša Štrbac
Program pokrenut kao obrazovni laboratorij za umjetnost u zajednici u gradskoj četvrti Podsused-Vrapče, prve je godine proveden u naselju Gajnice, upravnom i kulturnom središtu četvrti. Naselje izgrađeno najvećim dijelom od 1950-tih do 1980-tih, pravokutnog rastera s blokovima zgrada organiziranima oko velikoga parka, prema zadnjim dostupnim podacima iz 2011. brojalo je gotovo 9.000 stanovnika.
Prvi, istraživački dio programa bio je posvećen povijesti naselja, onako kako ju poznaju mještani i kako je obrađena u znanstvenoj literaturi. Mještani…
>>>>>>>
Prilog za povijest demokratizacije umjetnosti u Hrvatskoj
Maša Štrbac
Demokratizacija umjetnosti nije u Hrvatskoj nova pojava – ona se u različitim oblicima i s više ili manje uspjeha provodila u vrijeme SFRJ kao dio samoupravljanja u kulturi i kroz poticanje kulturnog amaterizma. Ovaj tekst posvećen je knjizi Branke Hlevnjak „Umjetnost naša svagdašnja ili Design&Art“ (izd. ULUPUH, Zagreb, 2019.), odnosno dijelu knjige u kojem je okupila nekoliko tekstova objavljenih sredinom 80-tih godina 20. stoljeća, pod naslovom Doba kada su zagrebački izlozi postajali galerije ili…
>>>>>>>
Kad ne dime tvornički dimnjaci - TEF
Maša Štrbac
Autorske novine Lane Stojićević nastavak su njezina umjetničko-istraživačkog projekta o Tvornici elektroda i ferolegura (TEF) u Šibeniku. Tvornica pripada nizu industrijskih postrojenja u Hrvatskoj koja su od 1990-ih naovamo ugašena ili su prestala raditi. Taj val deindustrijalizacije zemlje nije prošao neopaženo i sve je više u fokusu javnosti, dijelom zbog nekoliko vrijednih umjetničkih projekata[i] koji su mu posvećeni i koji su u napuštenim halama pronašli povod za tematiziranje društvenih mijena, a…
>>>>>>>
Demokratizacija kulture sjećenja - Intencije i kontekst projekta
Jozefina Ćurković, uz mentorstvo Kristine Leko
Demokratizacija kulture sjećanja novi je cross-over projekt Kristine Leko i suradnika/ca. Radi se o interdisciplinarnom i participacijskom projektu, na kojemu će u slijedećih tri do pet godina uz umjetnicu raditi još nekoliko mlađih umjetnika/ca, a u koji će biti uključeni i stručnjaci na području spomeničke baštine, akteri i aktivisti lokalnih zajednica, braniteljske i građanske udruge te svi zainteresiranih građani. Svrha projekta je baviti se trenutnom bolnom točkom hrvatskog društva koristeći…
>>>>>>>
HODALI SU, HODAT ĆE: PREDGOVOR
Jozefina Ćurković, studeni 2018.
Izložba Hodali su, hodat će rezultat je višemjesečne suradnje umjetnice Ene Janković i Otvorenog likovnog pogona, nastala na temelju kontinuirane interakcije umjetnice s prolaznicima i građanima. Ona je kroz srpanj i kolovoz 2018. godine boravila u javnom prostoru grada Osijeka razgovarajući s prolaznicima koji imaju iskustva s migracijama i pažljivo prikupljajući građu za izložbu - iznošene cipele i s njima povezane priče i iskustva. Akcija u javnom prostoru dočekana je s oprezom;…
>>>>>>>
O DEMOKRATIZACIJI KULTURE SJEĆANJA IZ PERSPEKTIVE MLADIH
MAJA FLAJSIG, listopad 2018.
Narativi dominatnih politika sjećanja koje se mijenjaju sukladno s aktualnom političkom situacijom gotovo su svakodnevno prisutni u medijima. Njihov cilj je, sukladno svom modusu operandi, oblikovanje mišljenja budućih naraštaja i generacija. Kako politolog Jan Werner Müller navodi u svom djelu "Memory and Power in Post-War Europe", sjećanje može biti shvaćeno kao simbolička moć koja se može koristiti kako bi poduprla različite diskurse i teze koji nastoje postati dominantni i legitimni, ali je…
>>>>>>>
Što mi je činiti?
ETIKA ZA UMJETNIKE I UMJETNICE U 12 KRATKIH PRAVILA, Kristina Leko, 2004.
PRAVILO 1 Svojom umjetnošću/ radom/ bavljenjem uspostavi, obogati i oblikuj javnu rasporavu/ razumijevanje/ komunikaciju od javnog interesa među stvarnim ljudima u svojoj okolini. (Društvena definicija slobodne i lijepe umjetnosti.) PRAVILO 2 Svojim umjetničkim djelom/ radom/ bavljenjem pronađi i dotakni teme i probleme, koji su na licu mjesta korisni, relevanti i od značaja, tj. od javnog zanimanja/ interesa. (Negacija apstraktne umjetnosti. Za dokumentarizam.) PRAVILO 3 Obogati javnu raspravu, tako…
>>>>>>>
Izvadak iz Statuta Organizacije
Osnivačice: Mirjana Rajčić i Kristina Leko, 02. travnja 1997.
Članak 6. Programsko usmjerenje. Širenje i promidžba likovne kulture u različitim njenim vidovima krajnji je cilj organizacije i svih njezinih djelatnosti. Razlog tomu je narav suvremene civilizacije u kojoj prevladava fenomen vizuelnoga tj. slike, te istodobna vrlo niska opća razina likovne pismenosti. Stoga će prganizacija brinuti o razmjeni iskustava između likovnih i drugih stručnjaka, te širenju likovne psimenosti i kulture kroz temeljno likovno usmjerene radionice, seminare predavanja,…
>>>>>>>
Maša Štrbac, tekst uz istoimeni program organizacije
Gornji Stenjevec je staro prigorsko naselje u zagrebačkoj četvrti Podsused-Vrapče, u čijem su podnožju sredinom 20. stoljeća podignute Gajnice. Novo naselje preuzelo je niz upravnih i obrazovnih funkcija za širi prostor te, u široj percepciji, postalo sinonimom za ovaj dio grada dok je Gornji Stenjevec, kao i susjedna naselja, pomalo istisnut iz javnog diskursa. Ovim programom poželjela sam usmjeriti pažnju na Gornji Stenjevec i njegovu dugu povijest,…
>>>>>>>
Dragana Jurišić: Srdce neda spavat - Ivana Brlić Mažuranić
Hana Katanić
„Moje me je razmišljanje rano dovelo do zaključka da se spisateljstvo ne slaže s dužnostima ženskim. Ova borba među jakom željom za pisanjem i među ovim (ispravnim ili neispravnim) čuvstvom dužnosti, podvezivala je do pred petnaest godina sasvim moj javni spisateljski rad.” (Ivana Brlić Mažuranić, Autobiografija, 1916.)i
Ivana Brlić Mažuranić jedna je od najznačajnijih hrvatskih spisateljica koju pamtimo po nizu poučnih priča za djecu. Čudesni i zastrašujući svjetovi izlazili su iz pera u…
>>>>>>>
WAS IST KUNST, HERR PFEIFFER?
Branko Cerovac
(tekst je napisan kao predgovor performansu Nebojše Vukovića "Slavonski anarhizam" kojeg je autor izveo 14. kolovoza 2021. godine u oboru jedne farme svinja u Slavoniji, kao dio programa Umjetnički pojmovnik javnog prostora).
U posljednjih dvadesetak godina, točnije – pola stoljeća, od Beuysova gostovanja/nastupa u Jugoslaviji (Raša Todosijević!) odnosno od Beuysovih projekata, radova u smislu „Social – Sculpturing“ na „Documenta“ u Kasselu ranih 70-ih, cijela plejada domaćih…
>>>>>>>
Lume cara âj âm njenčim - Svijet je predamnom / 2021
Hana Katanić
U tjednu nakon završetka nastave, mješovita grupa učenika/ca osmih razreda (Roma i ne-Roma) iz OŠ Tomaša Goričanca u Maloj Subotici sudjelovala je na petodnevnoj radionici filma. Radionica se održavala od 21.6. do 25.6.2021., a sastojala se od upoznavanja učenika/ca sa procesom snimanja filma - od dubinske razrade likova, scenografije, režije, snimanja profesionalnom kamerom, glume, pa sve do montaže. Projekt je osmišljen u dijalogu s članovima i članicama udruge RomHR (Romska organizacija mladih Hrvatske). Snimanje…
>>>>>>>
Laboratorij Gajnice / 2020
Maša Štrbac
Program pokrenut kao obrazovni laboratorij za umjetnost u zajednici u gradskoj četvrti Podsused-Vrapče, prve je godine proveden u naselju Gajnice, upravnom i kulturnom središtu četvrti. Naselje izgrađeno najvećim dijelom od 1950-tih do 1980-tih, pravokutnog rastera s blokovima zgrada organiziranima oko velikoga parka, prema zadnjim dostupnim podacima iz 2011. brojalo je gotovo 9.000 stanovnika.
Prvi, istraživački dio programa bio je posvećen povijesti naselja, onako kako ju poznaju mještani i kako je obrađena u znanstvenoj literaturi. Mještani…
>>>>>>>
Prilog za povijest demokratizacije umjetnosti u Hrvatskoj
Maša Štrbac
Demokratizacija umjetnosti nije u Hrvatskoj nova pojava – ona se u različitim oblicima i s više ili manje uspjeha provodila u vrijeme SFRJ kao dio samoupravljanja u kulturi i kroz poticanje kulturnog amaterizma. Ovaj tekst posvećen je knjizi Branke Hlevnjak „Umjetnost naša svagdašnja ili Design&Art“ (izd. ULUPUH, Zagreb, 2019.), odnosno dijelu knjige u kojem je okupila nekoliko tekstova objavljenih sredinom 80-tih godina 20. stoljeća, pod naslovom Doba kada su zagrebački izlozi postajali galerije ili…
>>>>>>>
Kad ne dime tvornički dimnjaci - TEF
Maša Štrbac
Autorske novine Lane Stojićević nastavak su njezina umjetničko-istraživačkog projekta o Tvornici elektroda i ferolegura (TEF) u Šibeniku. Tvornica pripada nizu industrijskih postrojenja u Hrvatskoj koja su od 1990-ih naovamo ugašena ili su prestala raditi. Taj val deindustrijalizacije zemlje nije prošao neopaženo i sve je više u fokusu javnosti, dijelom zbog nekoliko vrijednih umjetničkih projekata[i] koji su mu posvećeni i koji su u napuštenim halama pronašli povod za tematiziranje društvenih mijena, a…
>>>>>>>
Demokratizacija kulture sjećenja - Intencije i kontekst projekta
Jozefina Ćurković, uz mentorstvo Kristine Leko
Demokratizacija kulture sjećanja novi je cross-over projekt Kristine Leko i suradnika/ca. Radi se o interdisciplinarnom i participacijskom projektu, na kojemu će u slijedećih tri do pet godina uz umjetnicu raditi još nekoliko mlađih umjetnika/ca, a u koji će biti uključeni i stručnjaci na području spomeničke baštine, akteri i aktivisti lokalnih zajednica, braniteljske i građanske udruge te svi zainteresiranih građani. Svrha projekta je baviti se trenutnom bolnom točkom hrvatskog društva koristeći…
>>>>>>>
HODALI SU, HODAT ĆE: PREDGOVOR
Jozefina Ćurković, studeni 2018.
Izložba Hodali su, hodat će rezultat je višemjesečne suradnje umjetnice Ene Janković i Otvorenog likovnog pogona, nastala na temelju kontinuirane interakcije umjetnice s prolaznicima i građanima. Ona je kroz srpanj i kolovoz 2018. godine boravila u javnom prostoru grada Osijeka razgovarajući s prolaznicima koji imaju iskustva s migracijama i pažljivo prikupljajući građu za izložbu - iznošene cipele i s njima povezane priče i iskustva. Akcija u javnom prostoru dočekana je s oprezom;…
>>>>>>>
O DEMOKRATIZACIJI KULTURE SJEĆANJA IZ PERSPEKTIVE MLADIH
MAJA FLAJSIG, listopad 2018.
Narativi dominatnih politika sjećanja koje se mijenjaju sukladno s aktualnom političkom situacijom gotovo su svakodnevno prisutni u medijima. Njihov cilj je, sukladno svom modusu operandi, oblikovanje mišljenja budućih naraštaja i generacija. Kako politolog Jan Werner Müller navodi u svom djelu "Memory and Power in Post-War Europe", sjećanje može biti shvaćeno kao simbolička moć koja se može koristiti kako bi poduprla različite diskurse i teze koji nastoje postati dominantni i legitimni, ali je…
>>>>>>>
Što mi je činiti?
ETIKA ZA UMJETNIKE I UMJETNICE U 12 KRATKIH PRAVILA, Kristina Leko, 2004.
PRAVILO 1 Svojom umjetnošću/ radom/ bavljenjem uspostavi, obogati i oblikuj javnu rasporavu/ razumijevanje/ komunikaciju od javnog interesa među stvarnim ljudima u svojoj okolini. (Društvena definicija slobodne i lijepe umjetnosti.) PRAVILO 2 Svojim umjetničkim djelom/ radom/ bavljenjem pronađi i dotakni teme i probleme, koji su na licu mjesta korisni, relevanti i od značaja, tj. od javnog zanimanja/ interesa. (Negacija apstraktne umjetnosti. Za dokumentarizam.) PRAVILO 3 Obogati javnu raspravu, tako…
>>>>>>>
Izvadak iz Statuta Organizacije
Osnivačice: Mirjana Rajčić i Kristina Leko, 02. travnja 1997.
Članak 6. Programsko usmjerenje. Širenje i promidžba likovne kulture u različitim njenim vidovima krajnji je cilj organizacije i svih njezinih djelatnosti. Razlog tomu je narav suvremene civilizacije u kojoj prevladava fenomen vizuelnoga tj. slike, te istodobna vrlo niska opća razina likovne pismenosti. Stoga će prganizacija brinuti o razmjeni iskustava između likovnih i drugih stručnjaka, te širenju likovne psimenosti i kulture kroz temeljno likovno usmjerene radionice, seminare predavanja,…
>>>>>>>
Hana Katanić
„Moje me je razmišljanje rano dovelo do zaključka da se spisateljstvo ne slaže s dužnostima ženskim. Ova borba među jakom željom za pisanjem i među ovim (ispravnim ili neispravnim) čuvstvom dužnosti, podvezivala je do pred petnaest godina sasvim moj javni spisateljski rad.” (Ivana Brlić Mažuranić, Autobiografija, 1916.)i
Ivana Brlić Mažuranić jedna je od najznačajnijih hrvatskih spisateljica koju pamtimo po nizu poučnih priča za djecu. Čudesni i zastrašujući svjetovi izlazili su iz pera u…
>>>>>>>
WAS IST KUNST, HERR PFEIFFER?
Branko Cerovac
(tekst je napisan kao predgovor performansu Nebojše Vukovića "Slavonski anarhizam" kojeg je autor izveo 14. kolovoza 2021. godine u oboru jedne farme svinja u Slavoniji, kao dio programa Umjetnički pojmovnik javnog prostora).
U posljednjih dvadesetak godina, točnije – pola stoljeća, od Beuysova gostovanja/nastupa u Jugoslaviji (Raša Todosijević!) odnosno od Beuysovih projekata, radova u smislu „Social – Sculpturing“ na „Documenta“ u Kasselu ranih 70-ih, cijela plejada domaćih…
>>>>>>>
Lume cara âj âm njenčim - Svijet je predamnom / 2021
Hana Katanić
U tjednu nakon završetka nastave, mješovita grupa učenika/ca osmih razreda (Roma i ne-Roma) iz OŠ Tomaša Goričanca u Maloj Subotici sudjelovala je na petodnevnoj radionici filma. Radionica se održavala od 21.6. do 25.6.2021., a sastojala se od upoznavanja učenika/ca sa procesom snimanja filma - od dubinske razrade likova, scenografije, režije, snimanja profesionalnom kamerom, glume, pa sve do montaže. Projekt je osmišljen u dijalogu s članovima i članicama udruge RomHR (Romska organizacija mladih Hrvatske). Snimanje…
>>>>>>>
Laboratorij Gajnice / 2020
Maša Štrbac
Program pokrenut kao obrazovni laboratorij za umjetnost u zajednici u gradskoj četvrti Podsused-Vrapče, prve je godine proveden u naselju Gajnice, upravnom i kulturnom središtu četvrti. Naselje izgrađeno najvećim dijelom od 1950-tih do 1980-tih, pravokutnog rastera s blokovima zgrada organiziranima oko velikoga parka, prema zadnjim dostupnim podacima iz 2011. brojalo je gotovo 9.000 stanovnika.
Prvi, istraživački dio programa bio je posvećen povijesti naselja, onako kako ju poznaju mještani i kako je obrađena u znanstvenoj literaturi. Mještani…
>>>>>>>
Prilog za povijest demokratizacije umjetnosti u Hrvatskoj
Maša Štrbac
Demokratizacija umjetnosti nije u Hrvatskoj nova pojava – ona se u različitim oblicima i s više ili manje uspjeha provodila u vrijeme SFRJ kao dio samoupravljanja u kulturi i kroz poticanje kulturnog amaterizma. Ovaj tekst posvećen je knjizi Branke Hlevnjak „Umjetnost naša svagdašnja ili Design&Art“ (izd. ULUPUH, Zagreb, 2019.), odnosno dijelu knjige u kojem je okupila nekoliko tekstova objavljenih sredinom 80-tih godina 20. stoljeća, pod naslovom Doba kada su zagrebački izlozi postajali galerije ili…
>>>>>>>
Kad ne dime tvornički dimnjaci - TEF
Maša Štrbac
Autorske novine Lane Stojićević nastavak su njezina umjetničko-istraživačkog projekta o Tvornici elektroda i ferolegura (TEF) u Šibeniku. Tvornica pripada nizu industrijskih postrojenja u Hrvatskoj koja su od 1990-ih naovamo ugašena ili su prestala raditi. Taj val deindustrijalizacije zemlje nije prošao neopaženo i sve je više u fokusu javnosti, dijelom zbog nekoliko vrijednih umjetničkih projekata[i] koji su mu posvećeni i koji su u napuštenim halama pronašli povod za tematiziranje društvenih mijena, a…
>>>>>>>
Demokratizacija kulture sjećenja - Intencije i kontekst projekta
Jozefina Ćurković, uz mentorstvo Kristine Leko
Demokratizacija kulture sjećanja novi je cross-over projekt Kristine Leko i suradnika/ca. Radi se o interdisciplinarnom i participacijskom projektu, na kojemu će u slijedećih tri do pet godina uz umjetnicu raditi još nekoliko mlađih umjetnika/ca, a u koji će biti uključeni i stručnjaci na području spomeničke baštine, akteri i aktivisti lokalnih zajednica, braniteljske i građanske udruge te svi zainteresiranih građani. Svrha projekta je baviti se trenutnom bolnom točkom hrvatskog društva koristeći…
>>>>>>>
HODALI SU, HODAT ĆE: PREDGOVOR
Jozefina Ćurković, studeni 2018.
Izložba Hodali su, hodat će rezultat je višemjesečne suradnje umjetnice Ene Janković i Otvorenog likovnog pogona, nastala na temelju kontinuirane interakcije umjetnice s prolaznicima i građanima. Ona je kroz srpanj i kolovoz 2018. godine boravila u javnom prostoru grada Osijeka razgovarajući s prolaznicima koji imaju iskustva s migracijama i pažljivo prikupljajući građu za izložbu - iznošene cipele i s njima povezane priče i iskustva. Akcija u javnom prostoru dočekana je s oprezom;…
>>>>>>>
O DEMOKRATIZACIJI KULTURE SJEĆANJA IZ PERSPEKTIVE MLADIH
MAJA FLAJSIG, listopad 2018.
Narativi dominatnih politika sjećanja koje se mijenjaju sukladno s aktualnom političkom situacijom gotovo su svakodnevno prisutni u medijima. Njihov cilj je, sukladno svom modusu operandi, oblikovanje mišljenja budućih naraštaja i generacija. Kako politolog Jan Werner Müller navodi u svom djelu "Memory and Power in Post-War Europe", sjećanje može biti shvaćeno kao simbolička moć koja se može koristiti kako bi poduprla različite diskurse i teze koji nastoje postati dominantni i legitimni, ali je…
>>>>>>>
Što mi je činiti?
ETIKA ZA UMJETNIKE I UMJETNICE U 12 KRATKIH PRAVILA, Kristina Leko, 2004.
PRAVILO 1 Svojom umjetnošću/ radom/ bavljenjem uspostavi, obogati i oblikuj javnu rasporavu/ razumijevanje/ komunikaciju od javnog interesa među stvarnim ljudima u svojoj okolini. (Društvena definicija slobodne i lijepe umjetnosti.) PRAVILO 2 Svojim umjetničkim djelom/ radom/ bavljenjem pronađi i dotakni teme i probleme, koji su na licu mjesta korisni, relevanti i od značaja, tj. od javnog zanimanja/ interesa. (Negacija apstraktne umjetnosti. Za dokumentarizam.) PRAVILO 3 Obogati javnu raspravu, tako…
>>>>>>>
Izvadak iz Statuta Organizacije
Osnivačice: Mirjana Rajčić i Kristina Leko, 02. travnja 1997.
Članak 6. Programsko usmjerenje. Širenje i promidžba likovne kulture u različitim njenim vidovima krajnji je cilj organizacije i svih njezinih djelatnosti. Razlog tomu je narav suvremene civilizacije u kojoj prevladava fenomen vizuelnoga tj. slike, te istodobna vrlo niska opća razina likovne pismenosti. Stoga će prganizacija brinuti o razmjeni iskustava između likovnih i drugih stručnjaka, te širenju likovne psimenosti i kulture kroz temeljno likovno usmjerene radionice, seminare predavanja,…
>>>>>>>
Branko Cerovac
(tekst je napisan kao predgovor performansu Nebojše Vukovića "Slavonski anarhizam" kojeg je autor izveo 14. kolovoza 2021. godine u oboru jedne farme svinja u Slavoniji, kao dio programa Umjetnički pojmovnik javnog prostora).
U posljednjih dvadesetak godina, točnije – pola stoljeća, od Beuysova gostovanja/nastupa u Jugoslaviji (Raša Todosijević!) odnosno od Beuysovih projekata, radova u smislu „Social – Sculpturing“ na „Documenta“ u Kasselu ranih 70-ih, cijela plejada domaćih…
>>>>>>>
Lume cara âj âm njenčim - Svijet je predamnom / 2021
Hana Katanić
U tjednu nakon završetka nastave, mješovita grupa učenika/ca osmih razreda (Roma i ne-Roma) iz OŠ Tomaša Goričanca u Maloj Subotici sudjelovala je na petodnevnoj radionici filma. Radionica se održavala od 21.6. do 25.6.2021., a sastojala se od upoznavanja učenika/ca sa procesom snimanja filma - od dubinske razrade likova, scenografije, režije, snimanja profesionalnom kamerom, glume, pa sve do montaže. Projekt je osmišljen u dijalogu s članovima i članicama udruge RomHR (Romska organizacija mladih Hrvatske). Snimanje…
>>>>>>>
Laboratorij Gajnice / 2020
Maša Štrbac
Program pokrenut kao obrazovni laboratorij za umjetnost u zajednici u gradskoj četvrti Podsused-Vrapče, prve je godine proveden u naselju Gajnice, upravnom i kulturnom središtu četvrti. Naselje izgrađeno najvećim dijelom od 1950-tih do 1980-tih, pravokutnog rastera s blokovima zgrada organiziranima oko velikoga parka, prema zadnjim dostupnim podacima iz 2011. brojalo je gotovo 9.000 stanovnika.
Prvi, istraživački dio programa bio je posvećen povijesti naselja, onako kako ju poznaju mještani i kako je obrađena u znanstvenoj literaturi. Mještani…
>>>>>>>
Prilog za povijest demokratizacije umjetnosti u Hrvatskoj
Maša Štrbac
Demokratizacija umjetnosti nije u Hrvatskoj nova pojava – ona se u različitim oblicima i s više ili manje uspjeha provodila u vrijeme SFRJ kao dio samoupravljanja u kulturi i kroz poticanje kulturnog amaterizma. Ovaj tekst posvećen je knjizi Branke Hlevnjak „Umjetnost naša svagdašnja ili Design&Art“ (izd. ULUPUH, Zagreb, 2019.), odnosno dijelu knjige u kojem je okupila nekoliko tekstova objavljenih sredinom 80-tih godina 20. stoljeća, pod naslovom Doba kada su zagrebački izlozi postajali galerije ili…
>>>>>>>
Kad ne dime tvornički dimnjaci - TEF
Maša Štrbac
Autorske novine Lane Stojićević nastavak su njezina umjetničko-istraživačkog projekta o Tvornici elektroda i ferolegura (TEF) u Šibeniku. Tvornica pripada nizu industrijskih postrojenja u Hrvatskoj koja su od 1990-ih naovamo ugašena ili su prestala raditi. Taj val deindustrijalizacije zemlje nije prošao neopaženo i sve je više u fokusu javnosti, dijelom zbog nekoliko vrijednih umjetničkih projekata[i] koji su mu posvećeni i koji su u napuštenim halama pronašli povod za tematiziranje društvenih mijena, a…
>>>>>>>
Demokratizacija kulture sjećenja - Intencije i kontekst projekta
Jozefina Ćurković, uz mentorstvo Kristine Leko
Demokratizacija kulture sjećanja novi je cross-over projekt Kristine Leko i suradnika/ca. Radi se o interdisciplinarnom i participacijskom projektu, na kojemu će u slijedećih tri do pet godina uz umjetnicu raditi još nekoliko mlađih umjetnika/ca, a u koji će biti uključeni i stručnjaci na području spomeničke baštine, akteri i aktivisti lokalnih zajednica, braniteljske i građanske udruge te svi zainteresiranih građani. Svrha projekta je baviti se trenutnom bolnom točkom hrvatskog društva koristeći…
>>>>>>>
HODALI SU, HODAT ĆE: PREDGOVOR
Jozefina Ćurković, studeni 2018.
Izložba Hodali su, hodat će rezultat je višemjesečne suradnje umjetnice Ene Janković i Otvorenog likovnog pogona, nastala na temelju kontinuirane interakcije umjetnice s prolaznicima i građanima. Ona je kroz srpanj i kolovoz 2018. godine boravila u javnom prostoru grada Osijeka razgovarajući s prolaznicima koji imaju iskustva s migracijama i pažljivo prikupljajući građu za izložbu - iznošene cipele i s njima povezane priče i iskustva. Akcija u javnom prostoru dočekana je s oprezom;…
>>>>>>>
O DEMOKRATIZACIJI KULTURE SJEĆANJA IZ PERSPEKTIVE MLADIH
MAJA FLAJSIG, listopad 2018.
Narativi dominatnih politika sjećanja koje se mijenjaju sukladno s aktualnom političkom situacijom gotovo su svakodnevno prisutni u medijima. Njihov cilj je, sukladno svom modusu operandi, oblikovanje mišljenja budućih naraštaja i generacija. Kako politolog Jan Werner Müller navodi u svom djelu "Memory and Power in Post-War Europe", sjećanje može biti shvaćeno kao simbolička moć koja se može koristiti kako bi poduprla različite diskurse i teze koji nastoje postati dominantni i legitimni, ali je…
>>>>>>>
Što mi je činiti?
ETIKA ZA UMJETNIKE I UMJETNICE U 12 KRATKIH PRAVILA, Kristina Leko, 2004.
PRAVILO 1 Svojom umjetnošću/ radom/ bavljenjem uspostavi, obogati i oblikuj javnu rasporavu/ razumijevanje/ komunikaciju od javnog interesa među stvarnim ljudima u svojoj okolini. (Društvena definicija slobodne i lijepe umjetnosti.) PRAVILO 2 Svojim umjetničkim djelom/ radom/ bavljenjem pronađi i dotakni teme i probleme, koji su na licu mjesta korisni, relevanti i od značaja, tj. od javnog zanimanja/ interesa. (Negacija apstraktne umjetnosti. Za dokumentarizam.) PRAVILO 3 Obogati javnu raspravu, tako…
>>>>>>>
Izvadak iz Statuta Organizacije
Osnivačice: Mirjana Rajčić i Kristina Leko, 02. travnja 1997.
Članak 6. Programsko usmjerenje. Širenje i promidžba likovne kulture u različitim njenim vidovima krajnji je cilj organizacije i svih njezinih djelatnosti. Razlog tomu je narav suvremene civilizacije u kojoj prevladava fenomen vizuelnoga tj. slike, te istodobna vrlo niska opća razina likovne pismenosti. Stoga će prganizacija brinuti o razmjeni iskustava između likovnih i drugih stručnjaka, te širenju likovne psimenosti i kulture kroz temeljno likovno usmjerene radionice, seminare predavanja,…
>>>>>>>
Hana Katanić
U tjednu nakon završetka nastave, mješovita grupa učenika/ca osmih razreda (Roma i ne-Roma) iz OŠ Tomaša Goričanca u Maloj Subotici sudjelovala je na petodnevnoj radionici filma. Radionica se održavala od 21.6. do 25.6.2021., a sastojala se od upoznavanja učenika/ca sa procesom snimanja filma - od dubinske razrade likova, scenografije, režije, snimanja profesionalnom kamerom, glume, pa sve do montaže. Projekt je osmišljen u dijalogu s članovima i članicama udruge RomHR (Romska organizacija mladih Hrvatske). Snimanje…
>>>>>>>
Laboratorij Gajnice / 2020
Maša Štrbac
Program pokrenut kao obrazovni laboratorij za umjetnost u zajednici u gradskoj četvrti Podsused-Vrapče, prve je godine proveden u naselju Gajnice, upravnom i kulturnom središtu četvrti. Naselje izgrađeno najvećim dijelom od 1950-tih do 1980-tih, pravokutnog rastera s blokovima zgrada organiziranima oko velikoga parka, prema zadnjim dostupnim podacima iz 2011. brojalo je gotovo 9.000 stanovnika.
Prvi, istraživački dio programa bio je posvećen povijesti naselja, onako kako ju poznaju mještani i kako je obrađena u znanstvenoj literaturi. Mještani…
>>>>>>>
Prilog za povijest demokratizacije umjetnosti u Hrvatskoj
Maša Štrbac
Demokratizacija umjetnosti nije u Hrvatskoj nova pojava – ona se u različitim oblicima i s više ili manje uspjeha provodila u vrijeme SFRJ kao dio samoupravljanja u kulturi i kroz poticanje kulturnog amaterizma. Ovaj tekst posvećen je knjizi Branke Hlevnjak „Umjetnost naša svagdašnja ili Design&Art“ (izd. ULUPUH, Zagreb, 2019.), odnosno dijelu knjige u kojem je okupila nekoliko tekstova objavljenih sredinom 80-tih godina 20. stoljeća, pod naslovom Doba kada su zagrebački izlozi postajali galerije ili…
>>>>>>>
Kad ne dime tvornički dimnjaci - TEF
Maša Štrbac
Autorske novine Lane Stojićević nastavak su njezina umjetničko-istraživačkog projekta o Tvornici elektroda i ferolegura (TEF) u Šibeniku. Tvornica pripada nizu industrijskih postrojenja u Hrvatskoj koja su od 1990-ih naovamo ugašena ili su prestala raditi. Taj val deindustrijalizacije zemlje nije prošao neopaženo i sve je više u fokusu javnosti, dijelom zbog nekoliko vrijednih umjetničkih projekata[i] koji su mu posvećeni i koji su u napuštenim halama pronašli povod za tematiziranje društvenih mijena, a…
>>>>>>>
Demokratizacija kulture sjećenja - Intencije i kontekst projekta
Jozefina Ćurković, uz mentorstvo Kristine Leko
Demokratizacija kulture sjećanja novi je cross-over projekt Kristine Leko i suradnika/ca. Radi se o interdisciplinarnom i participacijskom projektu, na kojemu će u slijedećih tri do pet godina uz umjetnicu raditi još nekoliko mlađih umjetnika/ca, a u koji će biti uključeni i stručnjaci na području spomeničke baštine, akteri i aktivisti lokalnih zajednica, braniteljske i građanske udruge te svi zainteresiranih građani. Svrha projekta je baviti se trenutnom bolnom točkom hrvatskog društva koristeći…
>>>>>>>
HODALI SU, HODAT ĆE: PREDGOVOR
Jozefina Ćurković, studeni 2018.
Izložba Hodali su, hodat će rezultat je višemjesečne suradnje umjetnice Ene Janković i Otvorenog likovnog pogona, nastala na temelju kontinuirane interakcije umjetnice s prolaznicima i građanima. Ona je kroz srpanj i kolovoz 2018. godine boravila u javnom prostoru grada Osijeka razgovarajući s prolaznicima koji imaju iskustva s migracijama i pažljivo prikupljajući građu za izložbu - iznošene cipele i s njima povezane priče i iskustva. Akcija u javnom prostoru dočekana je s oprezom;…
>>>>>>>
O DEMOKRATIZACIJI KULTURE SJEĆANJA IZ PERSPEKTIVE MLADIH
MAJA FLAJSIG, listopad 2018.
Narativi dominatnih politika sjećanja koje se mijenjaju sukladno s aktualnom političkom situacijom gotovo su svakodnevno prisutni u medijima. Njihov cilj je, sukladno svom modusu operandi, oblikovanje mišljenja budućih naraštaja i generacija. Kako politolog Jan Werner Müller navodi u svom djelu "Memory and Power in Post-War Europe", sjećanje može biti shvaćeno kao simbolička moć koja se može koristiti kako bi poduprla različite diskurse i teze koji nastoje postati dominantni i legitimni, ali je…
>>>>>>>
Što mi je činiti?
ETIKA ZA UMJETNIKE I UMJETNICE U 12 KRATKIH PRAVILA, Kristina Leko, 2004.
PRAVILO 1 Svojom umjetnošću/ radom/ bavljenjem uspostavi, obogati i oblikuj javnu rasporavu/ razumijevanje/ komunikaciju od javnog interesa među stvarnim ljudima u svojoj okolini. (Društvena definicija slobodne i lijepe umjetnosti.) PRAVILO 2 Svojim umjetničkim djelom/ radom/ bavljenjem pronađi i dotakni teme i probleme, koji su na licu mjesta korisni, relevanti i od značaja, tj. od javnog zanimanja/ interesa. (Negacija apstraktne umjetnosti. Za dokumentarizam.) PRAVILO 3 Obogati javnu raspravu, tako…
>>>>>>>
Izvadak iz Statuta Organizacije
Osnivačice: Mirjana Rajčić i Kristina Leko, 02. travnja 1997.
Članak 6. Programsko usmjerenje. Širenje i promidžba likovne kulture u različitim njenim vidovima krajnji je cilj organizacije i svih njezinih djelatnosti. Razlog tomu je narav suvremene civilizacije u kojoj prevladava fenomen vizuelnoga tj. slike, te istodobna vrlo niska opća razina likovne pismenosti. Stoga će prganizacija brinuti o razmjeni iskustava između likovnih i drugih stručnjaka, te širenju likovne psimenosti i kulture kroz temeljno likovno usmjerene radionice, seminare predavanja,…
>>>>>>>
Maša Štrbac
Program pokrenut kao obrazovni laboratorij za umjetnost u zajednici u gradskoj četvrti Podsused-Vrapče, prve je godine proveden u naselju Gajnice, upravnom i kulturnom središtu četvrti. Naselje izgrađeno najvećim dijelom od 1950-tih do 1980-tih, pravokutnog rastera s blokovima zgrada organiziranima oko velikoga parka, prema zadnjim dostupnim podacima iz 2011. brojalo je gotovo 9.000 stanovnika.
Prvi, istraživački dio programa bio je posvećen povijesti naselja, onako kako ju poznaju mještani i kako je obrađena u znanstvenoj literaturi. Mještani…
>>>>>>>
Prilog za povijest demokratizacije umjetnosti u Hrvatskoj
Maša Štrbac
Demokratizacija umjetnosti nije u Hrvatskoj nova pojava – ona se u različitim oblicima i s više ili manje uspjeha provodila u vrijeme SFRJ kao dio samoupravljanja u kulturi i kroz poticanje kulturnog amaterizma. Ovaj tekst posvećen je knjizi Branke Hlevnjak „Umjetnost naša svagdašnja ili Design&Art“ (izd. ULUPUH, Zagreb, 2019.), odnosno dijelu knjige u kojem je okupila nekoliko tekstova objavljenih sredinom 80-tih godina 20. stoljeća, pod naslovom Doba kada su zagrebački izlozi postajali galerije ili…
>>>>>>>
Kad ne dime tvornički dimnjaci - TEF
Maša Štrbac
Autorske novine Lane Stojićević nastavak su njezina umjetničko-istraživačkog projekta o Tvornici elektroda i ferolegura (TEF) u Šibeniku. Tvornica pripada nizu industrijskih postrojenja u Hrvatskoj koja su od 1990-ih naovamo ugašena ili su prestala raditi. Taj val deindustrijalizacije zemlje nije prošao neopaženo i sve je više u fokusu javnosti, dijelom zbog nekoliko vrijednih umjetničkih projekata[i] koji su mu posvećeni i koji su u napuštenim halama pronašli povod za tematiziranje društvenih mijena, a…
>>>>>>>
Demokratizacija kulture sjećenja - Intencije i kontekst projekta
Jozefina Ćurković, uz mentorstvo Kristine Leko
Demokratizacija kulture sjećanja novi je cross-over projekt Kristine Leko i suradnika/ca. Radi se o interdisciplinarnom i participacijskom projektu, na kojemu će u slijedećih tri do pet godina uz umjetnicu raditi još nekoliko mlađih umjetnika/ca, a u koji će biti uključeni i stručnjaci na području spomeničke baštine, akteri i aktivisti lokalnih zajednica, braniteljske i građanske udruge te svi zainteresiranih građani. Svrha projekta je baviti se trenutnom bolnom točkom hrvatskog društva koristeći…
>>>>>>>
HODALI SU, HODAT ĆE: PREDGOVOR
Jozefina Ćurković, studeni 2018.
Izložba Hodali su, hodat će rezultat je višemjesečne suradnje umjetnice Ene Janković i Otvorenog likovnog pogona, nastala na temelju kontinuirane interakcije umjetnice s prolaznicima i građanima. Ona je kroz srpanj i kolovoz 2018. godine boravila u javnom prostoru grada Osijeka razgovarajući s prolaznicima koji imaju iskustva s migracijama i pažljivo prikupljajući građu za izložbu - iznošene cipele i s njima povezane priče i iskustva. Akcija u javnom prostoru dočekana je s oprezom;…
>>>>>>>
O DEMOKRATIZACIJI KULTURE SJEĆANJA IZ PERSPEKTIVE MLADIH
MAJA FLAJSIG, listopad 2018.
Narativi dominatnih politika sjećanja koje se mijenjaju sukladno s aktualnom političkom situacijom gotovo su svakodnevno prisutni u medijima. Njihov cilj je, sukladno svom modusu operandi, oblikovanje mišljenja budućih naraštaja i generacija. Kako politolog Jan Werner Müller navodi u svom djelu "Memory and Power in Post-War Europe", sjećanje može biti shvaćeno kao simbolička moć koja se može koristiti kako bi poduprla različite diskurse i teze koji nastoje postati dominantni i legitimni, ali je…
>>>>>>>
Što mi je činiti?
ETIKA ZA UMJETNIKE I UMJETNICE U 12 KRATKIH PRAVILA, Kristina Leko, 2004.
PRAVILO 1 Svojom umjetnošću/ radom/ bavljenjem uspostavi, obogati i oblikuj javnu rasporavu/ razumijevanje/ komunikaciju od javnog interesa među stvarnim ljudima u svojoj okolini. (Društvena definicija slobodne i lijepe umjetnosti.) PRAVILO 2 Svojim umjetničkim djelom/ radom/ bavljenjem pronađi i dotakni teme i probleme, koji su na licu mjesta korisni, relevanti i od značaja, tj. od javnog zanimanja/ interesa. (Negacija apstraktne umjetnosti. Za dokumentarizam.) PRAVILO 3 Obogati javnu raspravu, tako…
>>>>>>>
Izvadak iz Statuta Organizacije
Osnivačice: Mirjana Rajčić i Kristina Leko, 02. travnja 1997.
Članak 6. Programsko usmjerenje. Širenje i promidžba likovne kulture u različitim njenim vidovima krajnji je cilj organizacije i svih njezinih djelatnosti. Razlog tomu je narav suvremene civilizacije u kojoj prevladava fenomen vizuelnoga tj. slike, te istodobna vrlo niska opća razina likovne pismenosti. Stoga će prganizacija brinuti o razmjeni iskustava između likovnih i drugih stručnjaka, te širenju likovne psimenosti i kulture kroz temeljno likovno usmjerene radionice, seminare predavanja,…
>>>>>>>
Maša Štrbac
Demokratizacija umjetnosti nije u Hrvatskoj nova pojava – ona se u različitim oblicima i s više ili manje uspjeha provodila u vrijeme SFRJ kao dio samoupravljanja u kulturi i kroz poticanje kulturnog amaterizma. Ovaj tekst posvećen je knjizi Branke Hlevnjak „Umjetnost naša svagdašnja ili Design&Art“ (izd. ULUPUH, Zagreb, 2019.), odnosno dijelu knjige u kojem je okupila nekoliko tekstova objavljenih sredinom 80-tih godina 20. stoljeća, pod naslovom Doba kada su zagrebački izlozi postajali galerije ili…
>>>>>>>
Kad ne dime tvornički dimnjaci - TEF
Maša Štrbac
Autorske novine Lane Stojićević nastavak su njezina umjetničko-istraživačkog projekta o Tvornici elektroda i ferolegura (TEF) u Šibeniku. Tvornica pripada nizu industrijskih postrojenja u Hrvatskoj koja su od 1990-ih naovamo ugašena ili su prestala raditi. Taj val deindustrijalizacije zemlje nije prošao neopaženo i sve je više u fokusu javnosti, dijelom zbog nekoliko vrijednih umjetničkih projekata[i] koji su mu posvećeni i koji su u napuštenim halama pronašli povod za tematiziranje društvenih mijena, a…
>>>>>>>
Demokratizacija kulture sjećenja - Intencije i kontekst projekta
Jozefina Ćurković, uz mentorstvo Kristine Leko
Demokratizacija kulture sjećanja novi je cross-over projekt Kristine Leko i suradnika/ca. Radi se o interdisciplinarnom i participacijskom projektu, na kojemu će u slijedećih tri do pet godina uz umjetnicu raditi još nekoliko mlađih umjetnika/ca, a u koji će biti uključeni i stručnjaci na području spomeničke baštine, akteri i aktivisti lokalnih zajednica, braniteljske i građanske udruge te svi zainteresiranih građani. Svrha projekta je baviti se trenutnom bolnom točkom hrvatskog društva koristeći…
>>>>>>>
HODALI SU, HODAT ĆE: PREDGOVOR
Jozefina Ćurković, studeni 2018.
Izložba Hodali su, hodat će rezultat je višemjesečne suradnje umjetnice Ene Janković i Otvorenog likovnog pogona, nastala na temelju kontinuirane interakcije umjetnice s prolaznicima i građanima. Ona je kroz srpanj i kolovoz 2018. godine boravila u javnom prostoru grada Osijeka razgovarajući s prolaznicima koji imaju iskustva s migracijama i pažljivo prikupljajući građu za izložbu - iznošene cipele i s njima povezane priče i iskustva. Akcija u javnom prostoru dočekana je s oprezom;…
>>>>>>>
O DEMOKRATIZACIJI KULTURE SJEĆANJA IZ PERSPEKTIVE MLADIH
MAJA FLAJSIG, listopad 2018.
Narativi dominatnih politika sjećanja koje se mijenjaju sukladno s aktualnom političkom situacijom gotovo su svakodnevno prisutni u medijima. Njihov cilj je, sukladno svom modusu operandi, oblikovanje mišljenja budućih naraštaja i generacija. Kako politolog Jan Werner Müller navodi u svom djelu "Memory and Power in Post-War Europe", sjećanje može biti shvaćeno kao simbolička moć koja se može koristiti kako bi poduprla različite diskurse i teze koji nastoje postati dominantni i legitimni, ali je…
>>>>>>>
Što mi je činiti?
ETIKA ZA UMJETNIKE I UMJETNICE U 12 KRATKIH PRAVILA, Kristina Leko, 2004.
PRAVILO 1 Svojom umjetnošću/ radom/ bavljenjem uspostavi, obogati i oblikuj javnu rasporavu/ razumijevanje/ komunikaciju od javnog interesa među stvarnim ljudima u svojoj okolini. (Društvena definicija slobodne i lijepe umjetnosti.) PRAVILO 2 Svojim umjetničkim djelom/ radom/ bavljenjem pronađi i dotakni teme i probleme, koji su na licu mjesta korisni, relevanti i od značaja, tj. od javnog zanimanja/ interesa. (Negacija apstraktne umjetnosti. Za dokumentarizam.) PRAVILO 3 Obogati javnu raspravu, tako…
>>>>>>>
Izvadak iz Statuta Organizacije
Osnivačice: Mirjana Rajčić i Kristina Leko, 02. travnja 1997.
Članak 6. Programsko usmjerenje. Širenje i promidžba likovne kulture u različitim njenim vidovima krajnji je cilj organizacije i svih njezinih djelatnosti. Razlog tomu je narav suvremene civilizacije u kojoj prevladava fenomen vizuelnoga tj. slike, te istodobna vrlo niska opća razina likovne pismenosti. Stoga će prganizacija brinuti o razmjeni iskustava između likovnih i drugih stručnjaka, te širenju likovne psimenosti i kulture kroz temeljno likovno usmjerene radionice, seminare predavanja,…
>>>>>>>
Maša Štrbac
Autorske novine Lane Stojićević nastavak su njezina umjetničko-istraživačkog projekta o Tvornici elektroda i ferolegura (TEF) u Šibeniku. Tvornica pripada nizu industrijskih postrojenja u Hrvatskoj koja su od 1990-ih naovamo ugašena ili su prestala raditi. Taj val deindustrijalizacije zemlje nije prošao neopaženo i sve je više u fokusu javnosti, dijelom zbog nekoliko vrijednih umjetničkih projekata[i] koji su mu posvećeni i koji su u napuštenim halama pronašli povod za tematiziranje društvenih mijena, a…
>>>>>>>
Demokratizacija kulture sjećenja - Intencije i kontekst projekta
Jozefina Ćurković, uz mentorstvo Kristine Leko
Demokratizacija kulture sjećanja novi je cross-over projekt Kristine Leko i suradnika/ca. Radi se o interdisciplinarnom i participacijskom projektu, na kojemu će u slijedećih tri do pet godina uz umjetnicu raditi još nekoliko mlađih umjetnika/ca, a u koji će biti uključeni i stručnjaci na području spomeničke baštine, akteri i aktivisti lokalnih zajednica, braniteljske i građanske udruge te svi zainteresiranih građani. Svrha projekta je baviti se trenutnom bolnom točkom hrvatskog društva koristeći…
>>>>>>>
HODALI SU, HODAT ĆE: PREDGOVOR
Jozefina Ćurković, studeni 2018.
Izložba Hodali su, hodat će rezultat je višemjesečne suradnje umjetnice Ene Janković i Otvorenog likovnog pogona, nastala na temelju kontinuirane interakcije umjetnice s prolaznicima i građanima. Ona je kroz srpanj i kolovoz 2018. godine boravila u javnom prostoru grada Osijeka razgovarajući s prolaznicima koji imaju iskustva s migracijama i pažljivo prikupljajući građu za izložbu - iznošene cipele i s njima povezane priče i iskustva. Akcija u javnom prostoru dočekana je s oprezom;…
>>>>>>>
O DEMOKRATIZACIJI KULTURE SJEĆANJA IZ PERSPEKTIVE MLADIH
MAJA FLAJSIG, listopad 2018.
Narativi dominatnih politika sjećanja koje se mijenjaju sukladno s aktualnom političkom situacijom gotovo su svakodnevno prisutni u medijima. Njihov cilj je, sukladno svom modusu operandi, oblikovanje mišljenja budućih naraštaja i generacija. Kako politolog Jan Werner Müller navodi u svom djelu "Memory and Power in Post-War Europe", sjećanje može biti shvaćeno kao simbolička moć koja se može koristiti kako bi poduprla različite diskurse i teze koji nastoje postati dominantni i legitimni, ali je…
>>>>>>>
Što mi je činiti?
ETIKA ZA UMJETNIKE I UMJETNICE U 12 KRATKIH PRAVILA, Kristina Leko, 2004.
PRAVILO 1 Svojom umjetnošću/ radom/ bavljenjem uspostavi, obogati i oblikuj javnu rasporavu/ razumijevanje/ komunikaciju od javnog interesa među stvarnim ljudima u svojoj okolini. (Društvena definicija slobodne i lijepe umjetnosti.) PRAVILO 2 Svojim umjetničkim djelom/ radom/ bavljenjem pronađi i dotakni teme i probleme, koji su na licu mjesta korisni, relevanti i od značaja, tj. od javnog zanimanja/ interesa. (Negacija apstraktne umjetnosti. Za dokumentarizam.) PRAVILO 3 Obogati javnu raspravu, tako…
>>>>>>>
Izvadak iz Statuta Organizacije
Osnivačice: Mirjana Rajčić i Kristina Leko, 02. travnja 1997.
Članak 6. Programsko usmjerenje. Širenje i promidžba likovne kulture u različitim njenim vidovima krajnji je cilj organizacije i svih njezinih djelatnosti. Razlog tomu je narav suvremene civilizacije u kojoj prevladava fenomen vizuelnoga tj. slike, te istodobna vrlo niska opća razina likovne pismenosti. Stoga će prganizacija brinuti o razmjeni iskustava između likovnih i drugih stručnjaka, te širenju likovne psimenosti i kulture kroz temeljno likovno usmjerene radionice, seminare predavanja,…
>>>>>>>
Jozefina Ćurković, uz mentorstvo Kristine Leko
Demokratizacija kulture sjećanja novi je cross-over projekt Kristine Leko i suradnika/ca. Radi se o interdisciplinarnom i participacijskom projektu, na kojemu će u slijedećih tri do pet godina uz umjetnicu raditi još nekoliko mlađih umjetnika/ca, a u koji će biti uključeni i stručnjaci na području spomeničke baštine, akteri i aktivisti lokalnih zajednica, braniteljske i građanske udruge te svi zainteresiranih građani. Svrha projekta je baviti se trenutnom bolnom točkom hrvatskog društva koristeći…
>>>>>>>
HODALI SU, HODAT ĆE: PREDGOVOR
Jozefina Ćurković, studeni 2018.
Izložba Hodali su, hodat će rezultat je višemjesečne suradnje umjetnice Ene Janković i Otvorenog likovnog pogona, nastala na temelju kontinuirane interakcije umjetnice s prolaznicima i građanima. Ona je kroz srpanj i kolovoz 2018. godine boravila u javnom prostoru grada Osijeka razgovarajući s prolaznicima koji imaju iskustva s migracijama i pažljivo prikupljajući građu za izložbu - iznošene cipele i s njima povezane priče i iskustva. Akcija u javnom prostoru dočekana je s oprezom;…
>>>>>>>
O DEMOKRATIZACIJI KULTURE SJEĆANJA IZ PERSPEKTIVE MLADIH
MAJA FLAJSIG, listopad 2018.
Narativi dominatnih politika sjećanja koje se mijenjaju sukladno s aktualnom političkom situacijom gotovo su svakodnevno prisutni u medijima. Njihov cilj je, sukladno svom modusu operandi, oblikovanje mišljenja budućih naraštaja i generacija. Kako politolog Jan Werner Müller navodi u svom djelu "Memory and Power in Post-War Europe", sjećanje može biti shvaćeno kao simbolička moć koja se može koristiti kako bi poduprla različite diskurse i teze koji nastoje postati dominantni i legitimni, ali je…
>>>>>>>
Što mi je činiti?
ETIKA ZA UMJETNIKE I UMJETNICE U 12 KRATKIH PRAVILA, Kristina Leko, 2004.
PRAVILO 1 Svojom umjetnošću/ radom/ bavljenjem uspostavi, obogati i oblikuj javnu rasporavu/ razumijevanje/ komunikaciju od javnog interesa među stvarnim ljudima u svojoj okolini. (Društvena definicija slobodne i lijepe umjetnosti.) PRAVILO 2 Svojim umjetničkim djelom/ radom/ bavljenjem pronađi i dotakni teme i probleme, koji su na licu mjesta korisni, relevanti i od značaja, tj. od javnog zanimanja/ interesa. (Negacija apstraktne umjetnosti. Za dokumentarizam.) PRAVILO 3 Obogati javnu raspravu, tako…
>>>>>>>
Izvadak iz Statuta Organizacije
Osnivačice: Mirjana Rajčić i Kristina Leko, 02. travnja 1997.
Članak 6. Programsko usmjerenje. Širenje i promidžba likovne kulture u različitim njenim vidovima krajnji je cilj organizacije i svih njezinih djelatnosti. Razlog tomu je narav suvremene civilizacije u kojoj prevladava fenomen vizuelnoga tj. slike, te istodobna vrlo niska opća razina likovne pismenosti. Stoga će prganizacija brinuti o razmjeni iskustava između likovnih i drugih stručnjaka, te širenju likovne psimenosti i kulture kroz temeljno likovno usmjerene radionice, seminare predavanja,…
>>>>>>>
Jozefina Ćurković, studeni 2018.
Izložba Hodali su, hodat će rezultat je višemjesečne suradnje umjetnice Ene Janković i Otvorenog likovnog pogona, nastala na temelju kontinuirane interakcije umjetnice s prolaznicima i građanima. Ona je kroz srpanj i kolovoz 2018. godine boravila u javnom prostoru grada Osijeka razgovarajući s prolaznicima koji imaju iskustva s migracijama i pažljivo prikupljajući građu za izložbu - iznošene cipele i s njima povezane priče i iskustva. Akcija u javnom prostoru dočekana je s oprezom;…
>>>>>>>
O DEMOKRATIZACIJI KULTURE SJEĆANJA IZ PERSPEKTIVE MLADIH
MAJA FLAJSIG, listopad 2018.
Narativi dominatnih politika sjećanja koje se mijenjaju sukladno s aktualnom političkom situacijom gotovo su svakodnevno prisutni u medijima. Njihov cilj je, sukladno svom modusu operandi, oblikovanje mišljenja budućih naraštaja i generacija. Kako politolog Jan Werner Müller navodi u svom djelu "Memory and Power in Post-War Europe", sjećanje može biti shvaćeno kao simbolička moć koja se može koristiti kako bi poduprla različite diskurse i teze koji nastoje postati dominantni i legitimni, ali je…
>>>>>>>
Što mi je činiti?
ETIKA ZA UMJETNIKE I UMJETNICE U 12 KRATKIH PRAVILA, Kristina Leko, 2004.
PRAVILO 1 Svojom umjetnošću/ radom/ bavljenjem uspostavi, obogati i oblikuj javnu rasporavu/ razumijevanje/ komunikaciju od javnog interesa među stvarnim ljudima u svojoj okolini. (Društvena definicija slobodne i lijepe umjetnosti.) PRAVILO 2 Svojim umjetničkim djelom/ radom/ bavljenjem pronađi i dotakni teme i probleme, koji su na licu mjesta korisni, relevanti i od značaja, tj. od javnog zanimanja/ interesa. (Negacija apstraktne umjetnosti. Za dokumentarizam.) PRAVILO 3 Obogati javnu raspravu, tako…
>>>>>>>
Izvadak iz Statuta Organizacije
Osnivačice: Mirjana Rajčić i Kristina Leko, 02. travnja 1997.
Članak 6. Programsko usmjerenje. Širenje i promidžba likovne kulture u različitim njenim vidovima krajnji je cilj organizacije i svih njezinih djelatnosti. Razlog tomu je narav suvremene civilizacije u kojoj prevladava fenomen vizuelnoga tj. slike, te istodobna vrlo niska opća razina likovne pismenosti. Stoga će prganizacija brinuti o razmjeni iskustava između likovnih i drugih stručnjaka, te širenju likovne psimenosti i kulture kroz temeljno likovno usmjerene radionice, seminare predavanja,…
>>>>>>>
MAJA FLAJSIG, listopad 2018.
Narativi dominatnih politika sjećanja koje se mijenjaju sukladno s aktualnom političkom situacijom gotovo su svakodnevno prisutni u medijima. Njihov cilj je, sukladno svom modusu operandi, oblikovanje mišljenja budućih naraštaja i generacija. Kako politolog Jan Werner Müller navodi u svom djelu "Memory and Power in Post-War Europe", sjećanje može biti shvaćeno kao simbolička moć koja se može koristiti kako bi poduprla različite diskurse i teze koji nastoje postati dominantni i legitimni, ali je…
>>>>>>>
Što mi je činiti?
ETIKA ZA UMJETNIKE I UMJETNICE U 12 KRATKIH PRAVILA, Kristina Leko, 2004.
PRAVILO 1 Svojom umjetnošću/ radom/ bavljenjem uspostavi, obogati i oblikuj javnu rasporavu/ razumijevanje/ komunikaciju od javnog interesa među stvarnim ljudima u svojoj okolini. (Društvena definicija slobodne i lijepe umjetnosti.) PRAVILO 2 Svojim umjetničkim djelom/ radom/ bavljenjem pronađi i dotakni teme i probleme, koji su na licu mjesta korisni, relevanti i od značaja, tj. od javnog zanimanja/ interesa. (Negacija apstraktne umjetnosti. Za dokumentarizam.) PRAVILO 3 Obogati javnu raspravu, tako…
>>>>>>>
Izvadak iz Statuta Organizacije
Osnivačice: Mirjana Rajčić i Kristina Leko, 02. travnja 1997.
Članak 6. Programsko usmjerenje. Širenje i promidžba likovne kulture u različitim njenim vidovima krajnji je cilj organizacije i svih njezinih djelatnosti. Razlog tomu je narav suvremene civilizacije u kojoj prevladava fenomen vizuelnoga tj. slike, te istodobna vrlo niska opća razina likovne pismenosti. Stoga će prganizacija brinuti o razmjeni iskustava između likovnih i drugih stručnjaka, te širenju likovne psimenosti i kulture kroz temeljno likovno usmjerene radionice, seminare predavanja,…
>>>>>>>
ETIKA ZA UMJETNIKE I UMJETNICE U 12 KRATKIH PRAVILA, Kristina Leko, 2004.
PRAVILO 1 Svojom umjetnošću/ radom/ bavljenjem uspostavi, obogati i oblikuj javnu rasporavu/ razumijevanje/ komunikaciju od javnog interesa među stvarnim ljudima u svojoj okolini. (Društvena definicija slobodne i lijepe umjetnosti.) PRAVILO 2 Svojim umjetničkim djelom/ radom/ bavljenjem pronađi i dotakni teme i probleme, koji su na licu mjesta korisni, relevanti i od značaja, tj. od javnog zanimanja/ interesa. (Negacija apstraktne umjetnosti. Za dokumentarizam.) PRAVILO 3 Obogati javnu raspravu, tako…
>>>>>>>
Izvadak iz Statuta Organizacije
Osnivačice: Mirjana Rajčić i Kristina Leko, 02. travnja 1997.
Članak 6. Programsko usmjerenje. Širenje i promidžba likovne kulture u različitim njenim vidovima krajnji je cilj organizacije i svih njezinih djelatnosti. Razlog tomu je narav suvremene civilizacije u kojoj prevladava fenomen vizuelnoga tj. slike, te istodobna vrlo niska opća razina likovne pismenosti. Stoga će prganizacija brinuti o razmjeni iskustava između likovnih i drugih stručnjaka, te širenju likovne psimenosti i kulture kroz temeljno likovno usmjerene radionice, seminare predavanja,…
>>>>>>>
Osnivačice: Mirjana Rajčić i Kristina Leko, 02. travnja 1997.
Članak 6. Programsko usmjerenje. Širenje i promidžba likovne kulture u različitim njenim vidovima krajnji je cilj organizacije i svih njezinih djelatnosti. Razlog tomu je narav suvremene civilizacije u kojoj prevladava fenomen vizuelnoga tj. slike, te istodobna vrlo niska opća razina likovne pismenosti. Stoga će prganizacija brinuti o razmjeni iskustava između likovnih i drugih stručnjaka, te širenju likovne psimenosti i kulture kroz temeljno likovno usmjerene radionice, seminare predavanja,…
>>>>>>>