Knjiga o mljekaricama

Knjiga o mljekaricama predstavlja zagrebačke mljekarice – seoske žene koje na gradskim tržnicama prodaju sir, vrhnje i druge domaće proizvode. Dok ih je 2002. bilo oko 550, sredinom 2025. godine ih je jedva više od 130. S pogledom na recentniju povijest, knjiga bilježi ulazak mljekarica u Europsku uniju te istodobno dokumentira umjetničku inicijativu koja je 2002. pozvala na solidarnost s mljekaricama. Balansirajući između fotomonografije, aktivizma i kulturnoantropološkog istraživanja, Knjiga o mljekaricama namijenjena i širokoj i stručnoj publici.

Knjiga o mljekaricama u svojem drugom poglavlju dokumentira umjetničko-aktivistički projekt SIR I VRHNJE umjetnice Kristine Leko i udruge [BLOK], započet 2002., a završen 2013. godine. Paradigmatičan jer je uveo kulturnoantropološku metodologiju i istraživačko-dokumentarni interdisciplinarni pristup u suvremenu umjetnost u Hrvatskoj, ovaj je projekt također avangardno objedinio umjetničke artefakte i širu kulturalnu i medijsku produkciju: izložbu, video i audioarhiv, mrežne stranice, networking, intervencije i akcije u javnom prostoru, medijsku kampanju i dokumentarni film. Osobito uspješan u komunikaciji prema sudionicama i građanstvu, projekt je pokrenuo reakcije u javnom mnijenju, dobio veliku medijsku pažnju te je tako uspio i konkretno utjecati na gradsku i lokalnu politiku prema mljekaricama. Godine 2019. Umjetnička organizacija Otvoreni likovni pogon angažirala je tri mlade kulturalne antropologinje i povjesničarke umjetnosti da provedu terensko istraživanje i evaluaciju projekta. Evaluacija društveno angažiranih umjetničkih projekata rijetka je, ne samo u Hrvatskoj, te stoga ova knjiga predstavlja atraktivno štivo i za sve one koje zanima kulturno-umjetnički, društveno-politički ili istraživački rad u i sa zajednicama.

U svojoj recenziji izv. prof. dr. sc. Suzana Marjanić piše: “Kao monografija-katalog umjetničko-aktivističkog projekta SIR I VRHNJE, 2002. – 2013., Knjiga o mljekaricama čini izniman  doprinos kulturnoantropološkim istraživanjima,  s obzirom na to da je riječ o prvom projektu znanstveno-umjetničke niše, blurred genres između etnografije i umjetničkih radova, projekata sa specifičnom društvenom skupinom, što se tiče domaće scene.”

Autorice tekstova: dr. sc. Marija Antić, Nada Beroš, Petra Galović, dr. sc. Jelena Ivanišević, dr. sc. Renata Jambrešić Kirin, Iva Radmila Janković, dr. sc. Sandra Križić Roban, Kristina Leko, Snježana Pavić, dr. sc. Katja Praznik, dr. sc. Mirjana Randić,  Ines Siuc, Klara Tončić, Vesna Vuković.