SPOMENICI KOJI NEDOSTAJU

Kristina Leko i David Smithson
U suradnji s članovima/icama manjinskih kulturnih društava: Albena Angelova, Bogie Balint, Aminau Banna, Marie-Louisette Douatsop, Ileana El-Kholy, Mandoffane Faye, Herbert Fuchs, Martin Gjecaj, Hermine Kurzweil, Emanuel Nkrumah Kwabena – ENKS, Ana Ludvik, Francisco Santiago Nino, Valentina Nistor, Peter Presinger, Carlos Escobar Pukara, Veada Stoff; Interkulturelle Frauen, Austrijsko-hrvatska inicijativa (Österreichisch-Kroatische Initiative), Austrijsko-rusko društvo (Österreichisch Russische Gesellschaft), Indijsko-austrijsko društvo (Indish-Österreichische Gesellschaft), NIL, Egipatska kulturna udruga (Ägyptischer Kulturverein).

Posvećeno zaslužnim osoba iz useljeničkih manjinskih zajednica u Grazu.

Instalaciju čini niz od pet skulptura, naizgled klasičnih spomenika, posvećenih istaknutim članovima/icama manjinskih imigrantskih zajednica u Grazu. Pet je kiparskih portreta, od kojih je svaki postavljen na svoj postament, bilo popraćeno biografskim tekstom. Ovih je pet privremenih spomenika, u razdoblju od četiri mjeseca, bilo postavljeno u prostor reprezentativnog atrija Štajerskog pokrajinskog parlamenta, na lokalitetu koji se ubraja u najvažnije kulturne znamenitosti Graza te ujedno povezuje dvije glavne pješačke ulice u gradskoj povijesnoj jezgri.

Spomenici koji nedostaju podignuti su u čast zaslužnih pojedinaca/ki koji su znatno pridonijeli/e svojim zajednicama. To su dr. Talat El-Kholy, iz Egipatskog kulturnog društva, više od tri desetljeća aktivan u procesu integracije useljenika/ca, zatim Fred Ohenhen, Nigerijac, prvi predsjednik Vijeća useljenika u Štajerskom pokrajinskom parlamentu, aktivan dulje od deset godina u provođenju antirasističkih obrazovnih programa, potom Pawan Kohli, predsjednik Indijskog kulturnog društva u Grazu, Ante Repušić, Hrvat koji je posljednje desetljeće života posvetio brizi o ratnim izbjeglicama s područja bivše Jugoslavije, te anonimna tražiteljica azila, Afrikanka nastanjena u Caritasovoj Ženskoj kući u Grazu.

Petero istaknutih pojedinaca/ki odabrali/e su predstavnici/ice njihovih zajednica tijekom radionice u kojoj su sudjelovali članovi useljeničkih društava. U okviru radionice kreativnog pisanja, sudionici/e su napisali/e pet biografskih tekstova koji bilježe zasluge tih istaknutih osoba ovjekovječenih kiparskim portretima. Osim toga, napisano je još priča o životima migranata/ica, pri čemu su neki od tekstova napisani na temelju intervjua, kada jezične sposobnosti sudionika/ica nisu bile dovoljne za pismeno izražavanje. Ukupno je tijekom projekta zabilježeno nešto više od dvadeset migrantskih priča, koje su objavljene na pratećoj internetskoj stranici te čekaju ukoričavanje.

Budući da smo pošli od političkih načela prava glasa i prava svake osobe, kao i zajednice, da sebe predstavlja i zastupa, te ugradnje tih demokratskih principa u umjetnički proces, pet kiparskih portreta nisu izradili/e profesionalni/e umjetnici/e, nego članovi/ice useljeničkih društava – amateri/kinje s interesom za kreativno izražavanje, koji/e su se na kiparskoj radionici prvi puta susreli/e s modeliranjem. Pod vodstvom profesionalnog kipara, umjetnika Davida Smithsona, ova je radionica trajala deset dana.

Portrete modelirane u gipsu, glave i biste, poklonili/e smo uključenim useljeničkim zajednicama, tj. organizacijama, dok su za izlaganje u javnom prostoru izrađene kopije od trajnog materijala. Portrete je u mramornoj prašini izlijevao profesionalni kipar. Nakon postava u javnom prostoru, instalacija je postala dijelom zbirke Zemaljskog muzeja Joanneum u Grazu.

Osnovna namjera projekta bila je pridonijeti vidljivosti useljeničkih zajednica. Participativnim metodama rada, odnosno sudjelovanjem članova/ica useljeničkih društava u kreativnom radioničkom procesu, željeli/e smo podržati njihovo intelektualno i kulturno naslijeđe, te potaknuti kreativne potencijale. S druge strane, bilo nam je važno kritički preispitati postojeći simbolički poredak kulturno-povijesnih reprezentacija u javnom gradskom prostoru, kao i intervenirati unutar zatečenog poretka simboličkim reprezentacijama isključenih imigrantskih manjina.