Lume cara âj âm njenčim - Svijet je predamnom / 2021

Hana Katanić

U tjednu nakon završetka nastave, mješovita grupa učenika/ca osmih razreda (Roma i ne-Roma) iz OŠ Tomaša Goričanca u Maloj Subotici sudjelovala je na petodnevnoj radionici filma. Radionica se održavala od 21.6. do 25.6.2021., a sastojala se od upoznavanja učenika/ca sa procesom snimanja filma - od dubinske razrade likova, scenografije, režije, snimanja profesionalnom kamerom, glume, pa sve do montaže. Projekt je osmišljen u dijalogu s članovima i članicama udruge RomHR (Romska organizacija mladih Hrvatske). Snimanje kratkog filma je bila tek kulisa koja je poslužila za samoosnaživanje romskih učenika/ca pri upisu u srednju školu. Kreativni proces snimanja filma pokazao se izvrsnim načinom za upoznavanje sa svakodnevnicom učenika/ca, njihovim željama, percepcijom okoline i motivacijom. Ono što se u početku činilo kao edukativno-društveni program preraslo je u pozitivnu intervenciju u stvarni život jedne učenice kojoj će se ostvariti želja školovanja van romskog naselja. No, krenimo iz početka.

U područnoj školi Držimurec-Strelec upoznali smo devetero učenika/ca: Lorena, Romeo, Mateo, Božica, Tihana, Kristijan, Mateo, David i Leon. Marina Horvat iz RomHR-a prvi razgovor započela je na bajaškom jeziku. Bajaški ili starorumunjski jezik prisutan je u romskim zajednicama u Hrvatskoj (Slavoniji, Baranji, Podravini i Međimurju), ali i u Mađarskoj i Vojvodini. Bajaški jezik donijela je romska skupina koja je sredinom 19. stoljeća, nakon ukidanja ropstva u Rumunjskoj, migrirala u ove krajeve. Jezik je ostao u aktivnoj upotrebi kod Roma Bajaša koji su dominantna romska skupina u Hrvatskoj, ali manjina u ostatku Europe - većina Roma govori Romani Chib koji je ujedno službeni jezik Romskog naroda. Učenici/ce su pozitivno reagirali na vlastiti jezik (90% njih su pripadnika/ca romske nacionalne manjine) te su se vrlo brzo priključili razgovoru i jedno drugog predstavili na hrvatskom: odakle dolaze, kako izgleda njihov dan, tko su njihovi prijatelji, obitelj, ljubimci, najdraži sportovi, ali i planovi za budućnost. U tom procesu otkrile su se različite priče: nogometaš koji želi nastaviti obiteljski bravarski obrt, braća koja žele biti dobri keramičari kako bi samostalno zarađivali, učenica koja želi biti kuharica i otvoriti svoj restoran u Španjolskoj, druga učenica koja želi postati pravnica jer ‘’svoje prijatelje brani riječima, a ne nasiljem’’, i nekoliko drugih. Susreli smo se sa zrelim razmišljanjima, shvaćanjem okoline i percepcijom vlastitih mogućnosti. Motivacija učenika/ca se uglavnom oslanjala na financijsku stabilnost koja omogućava autonomnost i slobodu, ali je ponekad bila potaknuta idejom o odlasku iz romskih naselja i osamostaljivanjem. Kroz mentoriranje, učenici/ce su odgovarali na pitanja o željenom radnom mjestu - kako izgleda prosječan radni dan, koje su pozitivne i negativne strane odabranog posla, koje bi bile njihove odgovornosti. Kasnije smo im otkrili da je opisani posao zapravo njihova uloga u filmu, a njegovu radnju tek trebaju osmisliti. Uživljavanjem u uloge, učenici/ce su polako postajali keramičari, mesari, vodoinstalateri, odvjetnice i vlasnice restorana. Matija Kralj upoznao ih je s profesionalnom kamerom i montažom te ih vodio kroz kreativni i edukativni proces. Dok su učenici/ce vodili razgovore sa Sinišom Senadom Musićem, Matija je dokumentirao njihove iskrene stavove i razmišljanja. Uz kreativni dio, svakodnevno su vođeni i nešto ozbiljniji razgovori. Učenice i učenici nabrajali su ‘’ženska’’ i ‘’muška’’ zanimanja, a kasnije su kroz diskusiju razbijali normalizaciju spolne diskriminacije. Otvaraju se teme diskriminacije unutar institucija: segregacije i diskriminacije na etničkoj, nacionalnoj, vjerskoj i drugim razinama. Učenici/ce su vrlo aktivno sudjelovali u raspravama, iznosili mišljenja i prijedloge, a mentori i mentorice poticali su ih u elaboriranju stavova. Kada je bila riječ o razlozima za nastavak ili prekid školovanja dogodilo se nešto neočekivano. Učenice su otkrile kako roditelji ne puštaju djevojke u učenički dom iz straha od pronalaska partnera/ice i neželjene trudnoće. Kao aktualan problem učenice su istaknule i nepovoljnu financijsku situaciju. Dvije učenice bezuspješno su se usprotivile roditeljima nekoliko puta i imaju veliku želju nastaviti školovanje van naselja i sela. Žale se kako u kući nemaju dovoljno mira ni privatnosti, ne stižu učiti onoliko koliko bi htjele, a pomoć u brizi o mlađim braćama i sestrama je još jedan stalni posao uz školu. Članovi RomHR-a provode program mentoringa koji se bavi prepoznavanjem ambicioznih učenika/ca romske nacionalne manjine i pružanjem pomoći pri upisu u srednju školu te osiguravanju učeničkog doma i stipendije. Uz to, učenicima/cama dodjeljuju i mentora/icu (često studente/ice) koji prate napredak učenika/ce i pomažu im u školskim obvezama. Nakon privatnog razgovora s jednom učenicom organiziramo posjet Piškorovcu, najvećem romskom naselju u Hrvatskoj, s ciljem motivacijskog razgovora s roditeljima ispred njihovog doma. Piškorovec je jedino romsko naselje smješteno izolirano u šumi, par minuta vožnje autom od Držimureca. Posjet naselju smo morali najaviti Nenadu Oršušu (asistentu u nastavi i stanovniku Piškorovca) jer nenajavljeni posjetioci nisu dobrodošli. Razgovor s roditeljima na bajaškom vodila je Marina Horvat, a Siniša Senad Musić istaknuo je njihovu kćer kao iznimno motiviranu, talentiranu i inteligentnu osobu koja može ostvariti stipendiju i mnoge pogodnosti koje bi joj omogućile financijsku neovisnost. Dan nakon posjeta, učenica na radionicu dolazi s dobrim vijestima: roditelji su joj dopustili školovanje u Zagrebu. Psihologinja Magdalena Lipić priprema dokumentaciju za upis. Tijekom školovanja pratit će je Marina Horvat, studentica, aktivistica, članica RomHR-a. Ubrzo nakon toga, druga učenica povjerava kako ju roditelji također ne puštaju na školovanje u Zagreb, a Marina i Siniša dogovorili su još jedan razgovor koji se u trenutku pisanja teksta još nije odvio.

Učenici/ce su uspješno izradili vlastiti film uz pomoć Matije Kralja, a uz to je oblikovan i vrijedan filmsko-dokumentaristički arhiv želja, stavova i doživljaja svakodnevice mladih Roma i Romkinja iz Držimureca i okolnih naselja. Ostali učenici/ce prijavili su upis u srednju školu, a neki od njih su to učinili i prije projekta. Dva učenika zainteresirala su se za rad s kamerom i montažu.

Poveznica na projekt: <<<ovdje>>>